Hercegovci su stanovnici Hercegovine, a u širem smislu i Stare Hercegovine. Nekada su se nazivali Humljani ili Humi (po Humu, kako se prvobitno nazivala ova istorijska država). Krunisanjem Stjepana Vukčića Kosače u Manastiru Mileševi titulom Herceg Svetog Save, država Hum se počinje nazivati Hercegovina a narod koji tamo živi Hercegovcima. Poreklom su uglavnom Srbi tj. etnička grupa srpskog naroda, koji mogu biti pravoslavci (koji se mahom nacionalno izjašnjavaju kao Srbi, a poneki i kao Crnogorci), i rimokatolici (koji se mahom nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati), muslimani (koji se mahom nacionalno izjašnjavaju kao Bošnjaci, do skora Muslimani), kao i pripadnici drugih vera i naroda koji tu žive.

Geografska regija Hercegovina u Bosni i Hercegovini, prema drugom izdanju enciklopedije Jugoslavije.[1]

U mnogim vizantinskim i srednjovekovnim spisima se pominju kao Humljani ili Zahumljani i Travunjani. Termin Hercegovac se pojavljuje u izdanju „Srpskog rječnikaVuka Karadžića iz 1852.[2] u obliku Ercegovac, Ercegovka, Ero i Erkinja.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ [1]
  2. ^ Karadžić, Vuk Stefanović (1818). Lexicon serbico-germanico-latinum. Gedruckt bei den P.P. Armeniern.