Heđešhalom (mađ. Hegyeshalom, nem. Straß-Sommerein) je grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Đer-Mošon-Šopron (Győr-Moson-Sopron megye).

Heđešhalom
mađ. Hegyeshalom
Ime mesta napisano rovaškim pismom
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionZapadna prekodunavska regija
ŽupanijaĐer-Mošon-Šopron
SrezMošonmađarovar
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.496[1]
 — gustina66,38 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 54′ 46″ S; 17° 09′ 16″ I / 47.91291° S; 17.15444° I / 47.91291; 17.15444
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina52,66 km2
Heđešhalom na karti Mađarske
Heđešhalom
Heđešhalom
Heđešhalom na karti Mađarske
Poštanski broj9222
Pozivni broj(+36) 96
Veb-sajt
http://www.hegyeshalom.hu/

Naziv mesta

uredi

Nemački naziv naselja je „Straß-Sommerein”. Naselje je imalo nekoliko nemačkih imena, ali je od 1359. pisala kao Heđešhalom.[2] Deže Čanki, bivši direktor Mađarskog nacionalnog arhiva, daje sledeći spisak na strani 685 u svojoj istorijskoj svojoj istorijskoj geografiji Mađarske u doba Hunjadija: 1441. Poss. Samarija al. nom Heđešhalm, 1451 Poss. Samaria al. nom. Heđešhalm, 1462. Samaria alias Heđešhalom, 1550.Heđešhalom, 1570-71. Heđešhalom, 1649 Heđeš Halom, 1659. Heđešhalom, 1674. Sumarien Heđešhalom, 1680. Heđešhalom, 1696. Zomerien am Štrase Heđešhalom, 1773. Heđeš.Halom, štras zomerien

U Hrvatskoj je poznat pod dva imena. Bezenjani zovu selo Štruos, a Fretohomoci ga zovu Smierna.[3]

Istorija

uredi

Povelja koju je 1217. godine dao Andrija II Arpadović 1217. pominje naselje kao Hegelshalm. Posle otomanskih ratova, grad su naselili nemački jevrejski doseljenici. Jevrejski deo stanovništva je pobijen tokom drugog dela Drugog svetskog rata. Ime Heđešhalom se sastoji od dve mađarske reči = heđeš + halom. Reč "heđeš" znači "planinski" (ili "oštar"), a reč "halom" znači "gomila" (ili "brdo").

Demografija

uredi

Tokom popisa iz 2011. godine, 84,5% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 0,3% kao Hrvati, 6,8% kao Nemci i 2% kao Slovaci (13,5% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100%).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 47,5%, reformisani 3%, luterani 3,6%, nedenominacioni 16,8% (28% se nije izjasnilo).[4]

Izvori

uredi
  • Zoltán László: Hegyeshalom nagyközség története (Hegyeshalom, 1996) ISBN 963-03-4102-6
  • Böröndi Lajos: Barangolások Mosonmagyaróváron és környékén (Mosonmagyaróvár, 1987-1988) 69-71 o. ISBN 963-03-4443-2
  • dr. Fekete Mátyás Győr-Moson-Sopron megye kézikönyve (Szekszárd, 1998) ISBN 963-9089-07-9

Reference

uredi
  1. ^ Centralni zavod za statistiku (KSH)
  2. ^ Zoltán László:Hegyeshalom nagyközség története 29 o.
  3. ^ „Folia onomastica croatica 14/2005.” (pdf). Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madjarskoj. Pristupljeno 2012-07-31. 
  4. ^ Hegyeshalom Helységnévtár

Spoljašnje veze

uredi