Hramu u Edfuu je staroegipatski hram smešten na zapadnoj obali reke Nil u gradu Edfuu, na oko 100 km severno od Asuana i oko 85 km južno od Luksora. U doba helenizma i Rimskog carstva Edfu je bio poznat kao „Apolonopolis Magna“, po vrhovnom Bogu Horus-Apolonu.[1] To je jedan od najbolje očuvanih hramova u Egiptu. Posvećen je Bogu-sokolu Horusu,[2][3] i izgrađen je u doba Ptolemejskog kraljevstva između 237. i 57. godine p. n. e. Natpisi na zidovima hrama sadrže vredne informacije o jeziku, mitologiji i religiji Egipta. Neki od njih govore o detaljima konstrukcije hrama, i mitskim interpretacijama ovog i drugih hramova kao „Ostrvima stvaranja“.[4] Tu su još scene i natpisi o mitološkoj borbi Horusa i Seta."[4]

Hram u Edfuu

Glavni ulaz u Hram u Edfuu sa prvim pilonom
Informacije o hramu
Država Egipat
Noma Gornji Egipat
Hijeroglifsko ime
F18
D46
t
O49

(Bḥd.t)

Božanstva Horus (glavno), Hator, Harsomtus
Istorijske informacije
Period 305. p. n. e. do 30. p. n. e.
Dinastija Ptolemejidi
Izgradnja započeta 23. avgust 237. godine p. n. e.
Završen 57. godine p. n. e.
Opis
Izrađen od peščara
Visina 36 m
Širina 36 m
Dužina 79 m

Istorija uredi

 
Sveta prostorija sa barkom u centru hrama
 
Reljefi na zidovima Hrama u Edfuu

Edfu je jedan od nekoliko hramova izgrađenih[5][6] u doba Ptolemejskog Egipta,[7][8][9][10][11] među kojima su i Dendera, Esna, Kom Ombo i File. Njegova veličina je svedočanstvo o relativnom prosperitetu doba kad je nastao.[12] Danas vidljivi hram, čija je izgradnja počela 23. avgusta 237. godine p. n. e, je u početku imao dvoranu sa stubovima, dve poprečne dvorane, i svetu barku okruženu kapelama.[13] Izgradnja je započeta u vreme vladavine Ptolemeja III i završena 57. godine p. n. e, u doba Ptolemeja XII. Ranije se na ovom mestu nalazio manji hram posvećen Horusu, orijentisan u pravcu istok-zapad, dok je danas vidljivi hram u osi sever-jug. Ruševina nekadašnjeg pilona se nalazi istočno od hrama. Pronađeni natpisi govore da se ovde gradilo u vreme vladara Novog kraljevstva Ramzesa I, Setija I i Ramzesa II.

Naos Nektaneba II, ostatak ranije građevine, sačuvan je u centralnom svetilištu kao izdvojena celina, dok je najsvetiji deo hrama (barka) okružena sa 9 kapela.[14]

Ovaj hram je prestao da se koristi u religijske svrhe posle ukaza Teodosija I iz 391. kojim je zabranio nehrišćanske religijske obrede u Rimskom carstvu. Kao i na drugim mestima u Egiptu, pobornici hrišćanstva su uništili neke od reljefa. Danas je vidljiva zacrnjena tavanica dvorane sa stubovima (hipostila), za koju se veruje da je posledica namerno izazvanog požara koji je trebalo da uništi paganske prikaze.

Tokom vekova, hram je zatrpao pustinjski pesak i rečni nanosi, i to na dubinu od 12 m. Lokalni stanovnici su napravili kuće neposredno iznad nekadašnjeg hrama. Francuska ekspedicija je 1798. identifikovala Hram u Edfuu, kada su od njega bili vidljivi samo vrhovi pilona. Godine 1860, francuski egiptolog Ogist Marijet je započeo radove na otkopavanju hrama.

Hram u Edfuu je gotovo neoštećen, i vrlo je dobar primer drevnog egipatskog hrama.[15] Njegov značaj za arheologiju i dobra očuvanost doprineli su da je on turistička atrakcija, blizu koje se često zaustavljaju brodovi za krstarenje Nilom. Godine 2005. izgrađen je parking i centar za posetioce.[16]

Religijski značaj uredi

Hram u Edfuu je najveći hram posvećen Horusu i boginji Hator iz Dendere.[15] Tu su se održavali festivali u slavu Horusa. Po verovanju, svake godine boginja Hator je putovala na jug od svoga Hrama u Denderi, da bi se susrela sa Horusom u Edfuu gde bi se sa njim venčala. Ovo je bio povod za održavanje velikog festivala uz prisustvo hodočasnika.[15]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ David 1993, str. 99
  2. ^ „Aelian, Characteristics of Animals, 10.14”. Arhivirano iz originala 2020-08-06. g. Pristupljeno 2021-02-20. 
  3. ^ „- Moralia, De Iside et Osiride (Isis and Osiris), 12. (356A).”. Arhivirano iz originala 2023-04-03. g. Pristupljeno 2022-08-16. 
  4. ^ a b David 1993, str. 99
  5. ^ „Pyramids of Giza | National Geographic”. History (na jeziku: engleski). 2017-01-21. Pristupljeno 2023-02-02. 
  6. ^ Lesko, Leonard H. (2018). Pharaoh's Workers: The Villagers of Deir el Medina (na jeziku: engleski). Cornell University Press. ISBN 978-1-5017-2761-0. 
  7. ^ Jones, Prudence J. (2006). Cleopatra: A Sourcebook . University of Oklahoma Press. str. 14. ISBN 9780806137414. „They were members of the Ptolemaic dynasty of Macedonians, who ruled Egypt after the death of its conqueror, Alexander the Great. 
  8. ^ Pomeroy, Sarah B. (1990). Women in Hellenistic Egypt. Wayne State University Press. str. 16. „while Ptolemaic Egypt was a monarchy with a Greek ruling class. 
  9. ^ Redford, Donald B., ur. (2000). The Oxford Encyclopedia of Ancient Egypt. Oxford University Press. „Cleopatra VII was born to Ptolemy XII Auletes (80–57 BC, ruled 55–51 BC) and Cleopatra, both parents being Macedonian Greeks. 
  10. ^ Bard, Kathryn A., ur. (1999). Encyclopedia of the Archaeology of Ancient Egypt . Routledge. str. 488. ISBN 9780415185899. „Ptolemaic kings were still crowned at Memphis and the city was popularly regarded as the Egyptian rival to Alexandria, founded by the Macedonians. 
  11. ^ Bard, Kathryn A., ur. (1999). Encyclopedia of the Archaeology of Ancient Egypt . Routledge. str. 687. ISBN 9780415185899. „During the Ptolemaic period, when Egypt was governed by rulers of Greek descent... 
  12. ^ Agnese & Re 2004, str. 23
  13. ^ Arnold 2003, str. 78
  14. ^ Arnold, Strudwick & Gardiner 2003, str. 78
  15. ^ a b v David 1993, str. 99.
  16. ^ „SPOTLIGHT INTERVIEW 2005 - Dr. Zahi Hawass”. Pristupljeno 25. 04. 2007. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi