Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

национална академија Хрватске

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU; lat. Academia Scientiarum et Artium Croatica), kroz istoriju poznatija kao Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), nacionalna je akademija Hrvatske.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Croatian Academy of Science and Arts.JPG
Sedište HAZU u Zagrebu
SkraćenicaHAZU
Datum osnivanja1866.
Tipnacionalna akademija
Namenapodrška razvoju nauke i umjetnosti
SedišteZagreb,
 Hrvatska
Članovi139 članova (2015)
PredsednikVelimir Neidhardt
(od 2019)
Glavni organpredsjedništvo akademije
Budžet68,3 miliona HRK
Veb-sajtwww.hazu.hr

IstorijaUredi

 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Osnovana je u Zagrebu 1867. godine pod imenom „Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti“. U svrhu osnivanja Akademije, biskup i dobrotvor Josip Juraj Štrosmajer, osnovao je zadužbinu, čija sredstva je 1860. godine dao tadašnjem hrvatskom banu Josipu Šokčeviću.[1]

Nakon nekoliko godina vijećanja Hrvatskog sabora i cara Franca Jozefa, 1866, konačno je donesen zakon o Akademiji. Službeni pokrovitelj Akademije je bio Josip Juraj Štrosmajer, dok je prvi predsjednik bio ugledni hrvatski istoričar Franjo Rački. Njeno stvaranje je predstavljalo logični nastavak delovanja Univerziteta u Zagrebu, ustanove prvobitno stvorene godine 1669. i obnovljene 1874. godine.

Akademija je pod nazivom „Jugoslavenska“ djelovala sve do 1941. godine kada je u doba Nezavisne Države Hrvatske promijenila ime u „Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti“.[1] Nakon završetka Drugog svetskog rata, ime „Jugoslavenska“ je vraćeno i zadržano sve do 1991. godine, kada je uveden sadašnji naziv.

Glavni zadaciUredi

Glavni zadaci Akademije utvrđeni su u članku 3. Zakona o HAZU:

  • Akademija podstiče i organizuje naučni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njenoj afirmaciji u svijetu;
  • objavljuje rezultate naučnih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva;
  • daje prijedloge i mišljenja za unaprjeđivanje nauke i umjetnosti na područjima koja su od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku.

ČlanoviUredi

Članovi Akademije su počasni, redovni i dopisni, te članovi saradnici. Akademija je započela 1866. godine sa 16 redovnih članova, dok ih je danas 160. Redovni članovi imaju pravo na zvanje akademika i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije.

Za redovnog člana može biti izabran naučnik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju nauke odnosno umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti opštepriznati. Za počasnog člana može biti izabrana osoba posebno zaslužna za razvoj i napredak nauke i umjetnosti. Za dopisne članove biraju se po pravilu istaknuti naučnici i umjetnici iz inostranstva koji u nekom obliku sarađuju sa Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u nauci i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160. Za člana saradnika biraju se po pravilu mlađi naučnici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, a može ih biti najviše 100.

PredsjedniciUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 295—297. 

Spoljašnje vezeUredi