Cvijan Šarić
Cvijan Šarić zvani Cvitko, rođen oko 1620. godine, bio je dalmatinski Srbin iz okoline Kistanja, pravoslavni pop, zaštitnik pravoslavlja, harambaša sa činom serdara. Istaknuta ličnost šibeničkog kraja i vođa Morlaka na strani Mletačke repulike koji je vodio pohode na turske kule u Cetinskoj krajini.
Privatni život uredi
Žena mu se zvala Desa. Na dan 13. jula 1653. krstila im se kći Marija, 2. jula 1654. sin Jovan, 10. jula 1657. kći Stana, 4. decembra 1658. opet jedna kći Stana, najzad, 3. aprila 1660. kći, verovatno poslednja, Cvijeta.[1]
Ratne godine uredi
Njegov rođeni brat Mile Šarić, zvani Milin bio je takođe harambaša i veliki ratnik toga doba. Pop Cvitko je bio veliki prijatelja sa Stojanom Jankovićem, Ilijom Smiljanićem i Vukom Mandušićem, te je predvodio neke pohode protiv Turaka na Cetini. Na reci Krki kraj Šibenika 1652. godine zarobio je čuvenog alaj-bega Jusufa Filipovića, „najkrupniju ličnost među turskim Krajišnicima”.[2][3]
U zimu 1663. godine pop Šarić spaljuje u okolini Knina ogromne količine sena, pripremljene od Turaka za prolećnu vojsku.[4]. Pet godina kasnije, u ime svih pravoslavnih Morlaka, zamolio je providura da se zabrani vređanje njihovog paroha oca Kirila (i bacanje smeća u blizini pravoslavne crkve)[5]. 03. oktobra 1668. mletački guverner izdao je izjavu i pretio Mihovilu Kapuanu novčanom kaznom od 500 dukata zbog učešća u uznemiravanju vladike Kirila.[6] U to vreme bio je veliki pritisak na pravoslavno stanovništvo Dalmacije pod kontrolom Venecijana i Habsburga da pretvore ili postanu unijati s Katoličkom crkvom. Još jedan zahtev upućen je dalmatinskom guverneru od 1. novembra 1669, koji su potpisali brojni poglavari u mletačkoj službi, uključujući i Šarića.[7]
Spomenut je u srpskoj epskoj poeziji. Narodnu pesmu: "Puče puška Cvijana Šarića", zapisao je Vuk Karadžić 1846. godine kada je putovao po Dalmaciji.
Reference uredi
- ^ Boško Desnica - Stojan Janković i Uskočka Dalmacija, str. 73-74
- ^ Vladimir Corovic: Istorija srpskog naroda
- ^ https://books.google.at/books?id=eyyXAgAAQBAJ&pg=PT506&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false
- ^ Boško Desnica - Stojan Janković i Uskočka Dalmacija, str. 74
- ^ Radovan Samardžić - "Istorija Srpskog naroda", (1981, Srpska književna zadruga) str. 423
- ^ Mladen Leskovac; Aleksandar Forišković; Čedomir Popov (2004). "Srpski biografski rečnik" (Budućnost). "Najveći oslonac bio mu je serdar Cvijan Šarić, čiji je uticaj na mletačkom krajištu bio dovoljno velik da ga zaštiti i od nasrtaja rimokatoličkog sveštenstva i stanovništva. Na Šarićev zahtev, podnet u ime svih pravoslavnih kotarskih uskoka, generalni providur u Dalmaciji i Albaniji izdao je 3. oktobra 1668. ukaz i zapretio kaznom od 500 dukata nekom Mihovilu Kapuanu, ..."
- ^ Gligor Stanojević. Đorđe Tadić (1970). "Jugoslovenske zemlje u mletačko-turskim ratovima XVI-XVIII vijeka". Istrorijski institut. U mepo- J. 501, Trogir 1. novembra 1669. Prilog molbe koja je donijeta u ime slijedećih glavara: serdar Cvitko Šarić, kapetan Stefan Bogetić, kapetan Ilija Aničić, kapetan Antonno Mandušić, kapetan Ilija Galio- tović, harambaša Ivan Markovinović, harambaša Simon Bogetić, haram- baša Vido Brnjak, harambaša Vido Lučić, harambaša Vido Panković, harambaša Martin Gulinović, harambaša Cvjeto Miljevac, harambaša Frano Stanišić, harambaša Frano Matošević, harambaša Marko Lu- iović, harambaša Lovrin Mrkojević i harambaša Ivan Bogetić.
Literatura uredi
- Desnica, Boško (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija: Izabrani radovi. Beograd: Srpska kniževna zadruga.