Centralni Istočni Alpi
Centralni Istočni Alpi (engl. Central Eastern Alps, nem. Zentralalpen or Zentrale Ostalpen), takođe poznati kao austrijski Centralni Alpi (nem. Österreichische Zentralalpen) ili samo Centralni Alpi[1] su planinski venac Istočnih Alpa u Austriji i susednim regionima Švajcarske, Lihtenštajna, Italije i Slovenije.
Centralni Istočni Alpi | |
---|---|
engl. Central Eastern Alps, nem. Zentralalpen or Zentrale Ostalpen | |
Geografske karakteristike | |
Najviša tačka | Bernina |
Ndm. visina | 4.049 m |
Spisak | Gnajs i argilošist |
Geografija | |
Masiv | Istočni Alpi |
Geologija | |
Orogeneza | Alpska |
Vrsta stena | Mezozoik i tercijar |
Izraz Centralni Alpi veoma je čest u geografiji Austrije, kao jednog od sedam glavnih pejzažnih regiona zemlje. Centralni Istočni Alpi se obično koriste u klasifikaciji. Centralni Alpi čine istočni deo alpskog raskola, njegov središnji venac planina.
Najviša planina austrijskih centralnih Alpi je Grosglokner sa visinom od 3.798 m.
Lokacija
urediCentralni Alpi imaju najviše vrhove Istočnih Alpa i nalaze se između Severnih i Južnih krečnjačkih Alpa, od čega se razlikuju u geološkom sastavu.
Izraz Centralni Istočni Alpi takođe se može širim značenjem odnositi na veće područje Istočnih Alpa, uglavnom u Austriji, koje se proteže od podnožja Bergamaskih Alpa na jezeru Komo i berninskog venca u kantonu Graubinden na istoku Švajcarske uz lihtenštajnsku obalu Rajne na zapadu do nižih rta istočno od reke Mure, u Štajerskoj. Dolina reke In označava njihovu severnu granicu, a reka Drava njihovu južnu granicu.
Centralni Alpi kao glavni pejzažni kraj Austrije
urediU Austriji se Istočni Alpi dele na severne, zonu Grauvaka, centralne i južne Alpe.
Centralni i Južni Alpi međusobno su odvojeni Dobijakom, Dravom (nem. Drau), Klagenfurtom i Mežom (nem. Mieß).[2]
Geomorfologija
urediVenac ima najviše vrhove u Istočnim Alpima i najglavniji je Lednik. U prelaznoj zoni, između Istočnih i Zapadnih Alpa, njeni vrhovi jasno dominiraju nad regionom prema zapadu. Na obodu, međutim, postoje i manje visoki, često manje robusni planinski venci.
Istočni Alpi su odvojenini od Zapadnih Alpa Bodenskim jezerom i jezerom Komo.
Geologija
urediCentralni deo Alpa sastoji se uglavnom od gnajsa i argilošista, sa izuzetkom Visokih Tauerna koji se uglavnom sastoje od jura i krečnjaka.
Istočni Alpi pokazuju aktivni vulkanizam (na primer u Štajerskom području), tercijar Panonske nizije.
Klasifikacija
urediCentralni Istočni Alpi, takođe, obuhvataju opsege zapadno istočnih Alpi, prema klasifikaciji, koje geološki pripadaju južnim Alpima:
Broj | Ime | Mapa | Zemlja | Najviša planina | Visina (m) | Slika |
---|---|---|---|---|---|---|
63 | Plesurske Alpe | Švajcarska | Arozer Rothorn | 2.980 | ||
64 | Oberhalbštajnske Alpe | Švajcarska | Piz Plata | 3.392 | ||
65 | Albulanske Alpe | Švajcarska | Pic Keš | 3.418 | ||
66 | Berninska grupa | Italija | Bernina | 4.049 | ||
67 | Livignske Alpe | Italija | engl. Cima de’ Piazzi | 3.439 | ||
68 | engl. Bergamasque Alps | Italija | Pico Koka | 3.052 |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Not to be confused with the other meaning of Central Alps i.e. the Swiss Alps.
- ^ https://austria-forum.org, Austria-Forum |. „Silicon Alps Cluster GmbH”. Austria-Forum (na jeziku: nemački). Pristupljeno 22. 3. 2020.