Centralni Istočni Alpi

Centralni Istočni Alpi (engl. Central Eastern Alps, nem. Zentralalpen or Zentrale Ostalpen), takođe poznati kao austrijski Centralni Alpi (nem. Österreichische Zentralalpen) ili samo Centralni Alpi[1] su planinski venac Istočnih Alpa u Austriji i susednim regionima Švajcarske, Lihtenštajna, Italije i Slovenije.

Centralni Istočni Alpi
engl. Central Eastern Alps, nem. Zentralalpen or Zentrale Ostalpen
Geografske karakteristike
Najviša tačkaBernina
Ndm. visina4.049 m
SpisakGnajs i argilošist
Geografija
MasivIstočni Alpi
Geologija
OrogenezaAlpska
Vrsta stenaMezozoik i tercijar

Izraz Centralni Alpi veoma je čest u geografiji Austrije, kao jednog od sedam glavnih pejzažnih regiona zemlje. Centralni Istočni Alpi se obično koriste u klasifikaciji. Centralni Alpi čine istočni deo alpskog raskola, njegov središnji venac planina.

Najviša planina austrijskih centralnih Alpi je Grosglokner sa visinom od 3.798 m.

Lokacija

uredi

Centralni Alpi imaju najviše vrhove Istočnih Alpa i nalaze se između Severnih i Južnih krečnjačkih Alpa, od čega se razlikuju u geološkom sastavu.

Izraz Centralni Istočni Alpi takođe se može širim značenjem odnositi na veće područje Istočnih Alpa, uglavnom u Austriji, koje se proteže od podnožja Bergamaskih Alpa na jezeru Komo i berninskog venca u kantonu Graubinden na istoku Švajcarske uz lihtenštajnsku obalu Rajne na zapadu do nižih rta istočno od reke Mure, u Štajerskoj. Dolina reke In označava njihovu severnu granicu, a reka Drava njihovu južnu granicu.

Centralni Alpi kao glavni pejzažni kraj Austrije

uredi

U Austriji se Istočni Alpi dele na severne, zonu Grauvaka, centralne i južne Alpe.

Centralni i Južni Alpi međusobno su odvojeni Dobijakom, Dravom (nem. Drau), Klagenfurtom i Mežom (nem. Mieß).[2]

Geomorfologija

uredi

Venac ima najviše vrhove u Istočnim Alpima i najglavniji je Lednik. U prelaznoj zoni, između Istočnih i Zapadnih Alpa, njeni vrhovi jasno dominiraju nad regionom prema zapadu. Na obodu, međutim, postoje i manje visoki, često manje robusni planinski venci.

Istočni Alpi su odvojenini od Zapadnih Alpa Bodenskim jezerom i jezerom Komo.

Geologija

uredi
 
Geološki sastav Alpa: Centralni Alpi su formirani od kristala Istočnih Alpa i nekoliko regionalnih robisa i ostrva    

Centralni deo Alpa sastoji se uglavnom od gnajsa i argilošista, sa izuzetkom Visokih Tauerna koji se uglavnom sastoje od jura i krečnjaka.

Istočni Alpi pokazuju aktivni vulkanizam (na primer u Štajerskom području), tercijar Panonske nizije.

Klasifikacija

uredi
Broj Ime Mapa Zemlja Najviša planina Visina (m) Slika
25 Ratikon   Švajcarska

  Austrija

  Lihtenštajn

Šezaplana 2.964  
26 Silvretske Alpe   Švajcarska

  Austrija

Pic Linard 3.411  
27 Samnaunske Alpe   Austrija

  Švajcarska

Mutler 3.294  
28 Vervalske Alpe   Austrija Hoer Rifler 3.168  
29 Sesvenske Alpe   Švajcarska

  Italija

  Austrija

Pic Sezvena 3.204  
30 Ectalske Alpe   Austrija

  Italija

Vildšpice 3.768  
31 Stubai Alpe   Austrija

  Italija

Cukerhitl 3.507  
32 Sarntalske Alpe   Italija Hirzer 2.781  
33 Tusk Alpi   Austrija Lizumer Reckner 2.884  
34 Kicbilske Alpe   Austrija Krojcjoh 2.558  
35 Zilertalske Alpe   Austrija Hohfajler 3.510  
36 Venedigerska grupa   Austrija Grosvenediger 3.666  
37 Rizerfernrska grupa   Italija

  Austrija

Kolalto 3.436  
38 Vilgratenske planine   Austrija

  Italija

nem. Weiße Spitze 2.962  
39 Granatspitska grupa   Austrija Groser planina 3.232  
40 Glokner grupa   Austrija Grosglokner 3.798  
41 Šober grupa   Austrija Pecek 3.283  
42 Goldberg grupa   Austrija Hoharn 3.254  
43 Kreuzek grupa   Austrija Moltaler Polinik 2.784  
44 Ankogel grupa   Austrija Hohalmšpice 3.360  
45a Radstadt Tauern   Austrija Veisek 2.711  
45b Šladming Tauern   Austrija Hohgoling 2.862  
45d Sekau Tauern   Austrija Gajerhaut 2.417  
46a Gurktalske Alpe   Austrija Ajzenhut 2.441  
46b Lavantalske Alpe   Austrija

  Slovenija

Cirbickogel 2.396  
47 Prealps, istočno od Mura   Austrija Štulek 1.782  

Centralni Istočni Alpi, takođe, obuhvataju opsege zapadno istočnih Alpi, prema klasifikaciji, koje geološki pripadaju južnim Alpima:

Broj Ime Mapa Zemlja Najviša planina Visina (m) Slika
63 Plesurske Alpe   Švajcarska Arozer Rothorn 2.980  
64 Oberhalbštajnske Alpe   Švajcarska

  Italija

Piz Plata 3.392  
65 Albulanske Alpe   Švajcarska Pic Keš 3.418  
66 Berninska grupa   Italija

  Švajcarska

Bernina 4.049  
67 Livignske Alpe   Italija

  Švajcarska

engl. Cima de’ Piazzi 3.439  
68 engl. Bergamasque Alps   Italija Pico Koka 3.052  

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Not to be confused with the other meaning of Central Alps i.e. the Swiss Alps.
  2. ^ https://austria-forum.org, Austria-Forum |. „Silicon Alps Cluster GmbH”. Austria-Forum (na jeziku: nemački). Pristupljeno 22. 3. 2020.