Cerovac (Smederevska Palanka)
Cerovac je naselje u Srbiji u opštini Smederevska Palanka u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1003 stanovnika.
Cerovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Opština | Smederevska Palanka |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1003 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 19′ 29″ S; 20° 52′ 01″ I / 44.324666° S; 20.866833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 132 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | SP |
Istorija uredi
Selo se nalazi jugozapadno od Palanke. Cerovac je starije naselje. U hrisovulji kojom despot Đorđe potvrđuje baštinu čelniku Radiću (1428-29.g.), koju je imao pod despotom Stevanom. U kraju Boljevcu postoji stari bunar koji smatraju za svetinju. Tu je po predanju, bila stara crkva, a i po tragovima od ruševina i iskopavaju se razne stvari. U Kaluđerici je, vele, postojao „devičanski manastir“. Sve su ovo tragovi koji ukazuju na neko staro naselje.
Za Cerovac imamo podataka o broju kuća iz prvih desetina 19.veka. Godine 1818. Cerovac je, po arački spiskovima, imao 27, a 1822.g. 32 kuće. Godine [[1846]9. selo je imalo 62 kuće, a po popisu iz 1922.g. u selu je bilo 262 kuće sa 1430 stanovnika.
Stare su porodice: Đilasovići, Perišići (danas raznim prezimenima) čiji je čukundeda došao pre Ustanka od Sjenice; Marinkovići (danas raznim prezimenima) čiji su se preci doselili pre Ustanka iz Crne Gore; Živojinovići, Obradovići i Stojanovići (Adamovići). Ostale porodice su doseljene i to: Petkovići iz Tulova (leskovački), Radojevići iz Velike Krsne, Mitrovići iz Daretina (moravski srez) Rajevići iz Brekova (moravički srez), Simići iz Lisine i t.d.. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
Ovde se nalazi Osnovna škola „Milija Rakić“.
Demografija uredi
U naselju Cerovac živi 976 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (43,3 kod muškaraca i 46,1 kod žena). U naselju ima 332 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,55.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 2 | 3 | ||
80+ | 21 | 29 | ||
75—79 | 33 | 44 | ||
70—74 | 49 | 41 | ||
65—69 | 40 | 55 | ||
60—64 | 28 | 31 | ||
55—59 | 23 | 30 | ||
50—54 | 41 | 35 | ||
45—49 | 54 | 35 | ||
40—44 | 44 | 48 | ||
35—39 | 31 | 38 | ||
30—34 | 38 | 34 | ||
25—29 | 23 | 21 | ||
20—24 | 38 | 37 | ||
15—19 | 39 | 32 | ||
10—14 | 34 | 32 | ||
5—9 | 35 | 28 | ||
0—4 | 18 | 13 | ||
Prosek : | 43,3 | 46,1 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 504 | 131 | 320 | 37 | 16 | 0 |
Ženski | 513 | 82 | 320 | 97 | 13 | 1 |
UKUPNO | 1.017 | 213 | 640 | 134 | 29 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 284 | 130 | 0 | 0 | 86 |
Ženski | 169 | 95 | 0 | 0 | 27 |
UKUPNO | 453 | 225 | 0 | 0 | 113 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 4 | 17 | 10 | 4 | 10 |
Ženski | 1 | 5 | 12 | 1 | 0 |
UKUPNO | 5 | 22 | 22 | 5 | 10 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 5 | 7 | 3 | 6 |
Ženski | 0 | 2 | 0 | 6 | 16 |
UKUPNO | 0 | 7 | 7 | 9 | 22 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 3 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 4 | 0 | 0 | 2 |
Reference uredi
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura uredi
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.