Cerovac (Smederevska Palanka)

Cerovac je naselje u Srbiji u opštini Smederevska Palanka u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1003 stanovnika.

Cerovac
Cerovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaSmederevska Palanka
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1003
Geografske karakteristike
Koordinate44° 19′ 29″ S; 20° 52′ 01″ I / 44.324666° S; 20.866833° I / 44.324666; 20.866833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina132 m
Cerovac na karti Srbije
Cerovac
Cerovac
Cerovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj026
Registarska oznakaSP

Istorija uredi

Selo se nalazi jugozapadno od Palanke. Cerovac je starije naselje. U hrisovulji kojom despot Đorđe potvrđuje baštinu čelniku Radiću (1428-29.g.), koju je imao pod despotom Stevanom. U kraju Boljevcu postoji stari bunar koji smatraju za svetinju. Tu je po predanju, bila stara crkva, a i po tragovima od ruševina i iskopavaju se razne stvari. U Kaluđerici je, vele, postojao „devičanski manastir“. Sve su ovo tragovi koji ukazuju na neko staro naselje.

Za Cerovac imamo podataka o broju kuća iz prvih desetina 19.veka. Godine 1818. Cerovac je, po arački spiskovima, imao 27, a 1822.g. 32 kuće. Godine [[1846]9. selo je imalo 62 kuće, a po popisu iz 1922.g. u selu je bilo 262 kuće sa 1430 stanovnika.

Stare su porodice: Đilasovići, Perišići (danas raznim prezimenima) čiji je čukundeda došao pre Ustanka od Sjenice; Marinkovići (danas raznim prezimenima) čiji su se preci doselili pre Ustanka iz Crne Gore; Živojinovići, Obradovići i Stojanovići (Adamovići). Ostale porodice su doseljene i to: Petkovići iz Tulova (leskovački), Radojevići iz Velike Krsne, Mitrovići iz Daretina (moravski srez) Rajevići iz Brekova (moravički srez), Simići iz Lisine i t.d.. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Ovde se nalazi Osnovna škola „Milija Rakić“.

Demografija uredi

U naselju Cerovac živi 976 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (43,3 kod muškaraca i 46,1 kod žena). U naselju ima 332 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,55.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.681
1953. 1.724
1961. 1.680
1971. 1.635
1981. 1.492
1991. 1.418 1.338
2002. 1.177 1.330
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
1.135 96,43%
Romi
  
36 3,05%
Crnogorci
  
3 0,25%
Hrvati
  
1 0,08%
nepoznato
  
2 0,16%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze uredi