Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Kladarima

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Kladarima, naseljenom mestu na teritoriji grada Doboj, pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj Srpske pravoslavne crkve.

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Osnovni podaci
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija zvorničko-tuzlanska
Osnivanje20072020.
PosvećenRođenju Presvete Bogorodice
Arhitektura
ArhitektaMilomir Vasiljević i Obrad Radić
Lokacija
MestoVinska, Opština Brod
Država Republika Srpska

Istorijat uredi

Prema narodnom predanju i prema letopisu Mitropolije banjalučko-bihaćke iz 1901. godine, na mestu današnjeg hrama, postojala je drvena kapela podignuta 1895. godine. Kada je drugi hram od tvrdog materijala podignut nema tačnih podataka. Ono što ukazuje na približno vreme podizanja ove crkve jeste zvono iz 1923. godine.

Tokom Drugog svetskog rata hram su zapalile i oskrnavile ustaše. Nakon rata hram je obnavljan duže od deset godina, da bi bio porušen 3. maja 1973. godine, sačuvavši zvonik.

Gradnja novoga hrama počela je 1973. godine. Nakon završenih radova hram je osveštao 8. avgusta 1976. godine, blagoslovom episkopa zvorničko-tuzlanskog Longina Tomića, arhijerejski zamjenik protosinđel Vasilije Kačavenda. Ovaj hram je postojao sve do 12. septembra 2007. godine, kada je zbog trošnosti srušen.

Gradnja uredi

Postojeća crkva posvećena Rođenju Presvete Bogorodice dimenzija je u osnovi 16,90 h 11,80m, počela je da se gradi od 7. novembra 2007. godine, prema projektu Milomira Vasiljevića i Obrada Radića iz Doboja. Temelje hrama osveštao je 21. septembra 2008. godine episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije, dok je kum temelja bio Obren Petrović, načelnik opštine Doboj.

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije predvodio 17. oktobra 2020. godine čin osvećenja novoizgrađenog hrama.[1] Izgradnja je trajala 13 godina uz podršku parohijana i Gradske uprave Doboj. Kumovi ovog hrama bili su poslanik u Parlamentu BiH Obren Petrović i gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, kojima su uručeni ordeni kralja Dragutina.Trećinu sredstava za izgradnju ove svetinje uložila je gradska uprava.[2]

Ikonostas od brestovog drveta izradili su Živko i Vukan Vuković iz Šnjegotine kod Čelinca.

Od starih parohijskih matičnih knjiga sačuvane su nekoliko listova knjige rođenih i krštenih (1945—1949), knjiga venčanih (1945—1948), knjiga umrlih (1941—1948). U kontinuitetu vode se parohijske matične knjige rođenih i krštenih i venčanih od 1973. godine, a knjiga umrlih od 1974. godine.

Filijalni hramovi uredi

Filijalni hramovi Kladarske parohije su

Vidi još uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi