Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ovči
Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene je rumunska pravoslavna crkva koja se nalazi u naselju Ovča u gradskoj opštini Palilula u Beogradu. Zidana je u periodu između 1921—1933. godine prema projektu arhitekte Radivoja Predića u duhu srpsko—vizantijske arhitekture. Uvršćena je kao spomenik kulture Srbije.
Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Ovča |
Opština | Palilula |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | između 1921-1933. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Istorijat i arhitektura uredi
Na mestu današnje crkve nalazila se starija crkva iz 19. veka, odnosno mala kapela od naboja. Izvođenje radova na crkvi Svetog cara Konstantina i carice Jelene bilo je povereno graditelju Stevanu Katiniću iz Zemuna.[1] Objekat je izgrađen od crkvenih para i para vernika iz Ovče.[2]
Crkva je koncipirana kao trobrodna bazilika sa istaknutim bočnim pravougaonim pevnicama i oltarskom apsidom, spolja petostranom a iznutra polukružnom.[3] Iznad centralnog dela naosa izdiže se kube, a u zapadnom delu nalazi se prostrana priprata sa dva monumentalna zvonika.[1] Crkva je građena od opeke sa polihromnom obradom fasada, profilacijom i dekoracijom u duhu moravske škole. Sa starog ikonostasa koji je zidan opekom i omalterisan, sačuvane su četiri ikone iz 1837. godine, koje su se nalazile u staroj crkvi. Prema položaju figura, obliku likova i bojama, ove ikone pripadaju krugu slikara Konstantin Danila, najverovatnije njegovom učeniku Jovanu Popoviću.[1] Crkva ima četiri zvonika, dva sa stare crkve, a dva su dar ktitora crkve, sveštenika Trojana Popoeskua, Pavela i Elene Deheljan i Ilije i Paraskeve Buksin. Crkvu je 1989. godine oslikao ikonopisac Boško Kovačev.[1]
Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene je od arhitektonsko—urbanističkog značaja, kao primer obnove srpskog nacionalnog stila i jedna od retkih sačuvanih u ovom stilu u Banatu, gde se slobodno autorsko tumačenje srpsko-vizantijske graditeljske tradicije suprotstavilo aktuelnim modelima evropske barokne i klasicističke kulture.[1]
Reference uredi
- ^ a b v g d „Crkva Sv. Konstantina i Jelene u Ovči”. beogradskonasledje.rs. Pristupljeno 7. 8. 2019.
- ^ „Istorija Hrama svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ovči”. lobi-info.rs. 26. 2. 2016.
- ^ „Crkve i manastiri”. palilula.org.rs. Pristupljeno 7. 8. 2019.