Šopluk (Šopsko[1]) je istorijsko-geografska oblast u centralnom delu Balkanskog poluostrva koja obuhvata zapadni deo Bugarske, jugoistočni deo Srbije i istočni deo Severne Makedonije.

Šopluk (prema Jovanu Cvijiću)

Geografija uredi

Na istoku granicu oblasti čini široki pojas između reka Iskra i Osme, koji se produžava južno od Balkana do razvođa Iskra i Marice kod Ihtimana[2], uključujući Sofijsko polje, oblasti oko Dupnice i Strume.[3] Na severu do Stare planine i Dunava, jugu do Plačkovice i Maleševskih planina,[3] i na zapadu do Južnog Pomoravlja.[4] Međutim, precizne granice ove oblasti nisu tačno određene.[3]

U Bugarskoj pod Šoplukom se podrazumevaju oblasti oko Vidina, Loma, Berkovice, Vrace, Montane odnosno prostor istorijske oblasti Zagorja, zatim oko Sofije, Botevgrada, Samokova, Pernika, Radomira, Ćustendila, kao i Znepolje sa Trnom i Graovo sa Breznikom[5] i oblasti oko Strume.[2]

U Srbiji se Šopluk prostire na severu do planine Rtanj, istoku do Stare planine, jugu do granice sa Severnom Makedonijom i na zapadu se dodiruje sa Južnim Pomoravljem.[4]

U Severnom Makedoniji Šopluk čine krajevi oko Krive Palanke, Kratova, zatim Sredorek, Ovče polje, Osogovija, Pijanec, Maleševo i oblasti oko Strumice[6] i Bregalnice.[2]

Stanovništvo uredi

Stanovnici Šopluka se zovu Šopi ili Šopovi.[3] Njih su srpski pisci od davnina smatrali delom srpskog naroda, dok njihovi govori imaju sve bitne osobine srpskog jezika.[2] Međutim, nakon Berlinskog kongresa najveći deo Šopluka je pripao Bugarskoj, tako da danas, usled bugarizacije, većina Šopa se deklariše kao Bugari.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Živković 1994, str. 9.
  2. ^ a b v g Cvijić 1966, str. 473.
  3. ^ a b v g Živković 1994, str. 10.
  4. ^ a b Glasnik Etnografskog muzeja 1983, str. 276.
  5. ^ Hristov 2004, str. 2.
  6. ^ Hristov 2004, str. 3.

Literatura uredi

  • Cvijić, Jovan (1966). Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Beograd. 
  • Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. 47. Beograd. 1983. 
  • Živković, V. Vitomir (1994). Torlak. Pirot. 
  • Hristov, Petko (2004). Granicite na “Šopluka” i/ili šopi bez granici. Sofiя.