Španska kuhinja se može podvesti kao jedna od mediteranskih kuhinja jer su joj dve osnovne osobenosti elementi kuhinja sredozemlja-maslinovo ulje i beli luk.

Internacionalna španska jela uredi

 
Španske kobasice

Neka španska jela postala su zahvaljujući razvoju turizma u Španiji internacionalna. Svetku slavu su stekle ″paelja″, ″fabada″, ″tortilja″ ali uslovno rečeno špansko nacionalno jelo je jelo analogno ″bosanskom loncu″, zavisno od kraja u kom se sprema zove se ″kasido″. ″olja″, ″pote″ , ″pučero″. Jedna španska izreka kaže da za Španca hrana dolazi neposredno posle dragog boga. ″Kosido espanjol″ (šp. Espanyol Kosidосе) uvek sprema od nekoliko vrsta mesa, mahunastog povrća i povrća karakterističnog za određeni kraj Španije. Na jugu su obavezne leblebije a na severu ″alubijas″-ogromni beli pasulj.

Kastilja uredi

Kastilja je u folklornom i kulturnom smislu veoma kompaktna celina, pre svih drugih jela za Kastiljane je karakteristično jagnjeće i praseće pečenje. Poznato jelo je jagnjetina iz Segovije koja se nadeva slaninom a prilikom pečenja preliva samo slanom vodom. Specijalitet su i sasvim mali prasići, ne stariji od 20 dana i ne veći od 3-4 kilograma koji se peku da omekšaju u toj meri da ih kuvar deli u porcije samim tanjirom, režući ih ivicom tanjira, ovo je inače spektakl i sastavni deo tradicije. Odavde potiču i poznate kobasice , koje su obavezni sastojak mnogih jela širom Španije. U ovim krajevima su još popularna jela od iznutrica. Čuveni madridski specijalitet je ″kaljos″-škembići spremljeni u sosu od paradajza, crnog luka, majčine dušice i lolbera, čuvena je i supa od belog luka (šp. De aho castellano).

Katalonija uredi

Katalonija je regija za koju se smatra da ima najfiniju kuhinju. Sosovi su ključni sastojak katalonske kuhinje. Zasnovana najvećim delom na pirinču, živini i ribi ona tek kroz sosove dobija pravi sjaj, ″sofrito″ je apsolutno najpoznatiji sos Katalonije ali tu su i ″samfana″ (adente skuvana mešavina patlidžana, paradajza i paprika) ″pikada″ (sos od belog luka, peršuna i pečenog badema) ″ali-oli″ (klasična mediteranska mešavina maslinovog ulja i belog luka koja se muti dok ne postane kremasta) ili ″romesko″ nazvan tako po jednoj vrsti paprika iz Taragone.

Valensija uredi

Valensija je danas najpoznatija po ″paelji″. Tajna paelje je u teksturi pirinča posle kuvanja, zrna su istovremeno rastresita, suva i sočna. U paelju slobodno mogu da se kombinuju svinjetina i dagnje, jagnjetina i jegulje, pasulj i škampi, praktično sve vrste mesa, povrće i ribe. Samo bez jedne stvari po mišljenju nema dobre paelje a to je šafran.

Spoljašnje veze uredi