Википедија

Šupljoroga goveda

Šupljoroga goveda, šupljorošci, šupljorozi,[1] ili goveda[2] (lat. Bovidae), su porodica sisara iz grupe preživara.[3] Porodica obuhvata preko 140 vrsta, svrstanih u 10 potporodica. Prirodni areal porodice obuhvata četiri kontinenta: Severnu Ameriku, Afriku, Evropu i Aziju. Čovek je domestifikovao nekoliko vrsta šupljorožaca (krave, ovce, koze, bivole, jaka). Od njih koristi mleko, meso i kožu.

Šupljoroga goveda
Vremenski raspon: 20–0 Ma rani miocen — danas
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Artiodactyla
Infrared: Pecora
Porodica: Bovidae
Gray, 1821
Potporodice

Taksonomija uredi

Porodica Bovidae je smeštena u red Artiodactyla (koji uključuje jednoobrazne kopitare). Ova porodica obuhvata 143 postojeće vrste, što je 55% postojećih kopitara i 300 poznatih izumrlih vrsta.[4]

Molekularnim studijama je potvrđena monofilija porodice Bovidae (grupe organizama sačinjene od predačkih vrsta i svih njihovih potomaka).[5][6] Brojne potporodice iz porodice Bovidae su osporavane, pri čemu je predlagano čak deset, kao i samo dve potporodice.[6] Međutim, molekularni, morfološki i fosilni dokazi ukazuju na postojanje osam različitih potporodica: Aepycerotinae[7][8] (koja se sastoji samo od inpula),[9] Alcelaphinae,[10] Antilopinae, Bovinae (goveda, bivoli, bizoni i druge antilope), Caprinae (koze, ovce), Cephalophinae, Hippotraginae i Reduncinae. Pored toga, poznate su tri izumrle potporodice: Hypsodontinae (srednji miocen), Oiocerinae (turolijan) i potporodica Tethytraginae, koja sadrži rod Tethytragus (srednji miocen).[11][12]

Godine 1992, Alan V. Džentri iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu podelio je osam glavnih potporodica Bovidae u dve glavne klade na bazi njihove evolucione istorije: Boodontia, koja obuhvata samo Bovinae, i Aegodontia, koja obuhvata ostale potporodice. Pripadni prve klada imaju donekle primitivne zube, koji podsećaju na one kod volova, dok pripadnici druge klade imaju u većoj meri napredne zube, poput onih kod koza.[13]

Postoji polemika oko priznavanja Peleinae i Patholopinae, koji obuhvataju rodove Pelea i Pantholops, respektivno, kao potporodice. Godine 2000, američki biolog Džordž Šaler i paleontolog Elizabet Vrba predložili su uključivanje Pelea u Reduncinae,[14] iako je siva antilopa, jedina vrsta roda Pelea, morfološki veoma različita od kob antilope.[15] Ćiru, ranije klasifikovan u Antilopinae, kasnije je smešten u sopstvenu potporodicu, Pantholopinae. Međutim, molekularna i morfološka analiza podržavaju uključivanje ćirua u Caprinae.[16]

Sledeći kladogram je baziran na radu Gejtsa et al. (1997) i Džentrija et al. (1997)

‑{Bovidae}‑
Boodontia (Bovinae)
 

Tragelaphini  

 
 

Bovini  

 
 
‑{Aegodontia}‑
Antilopinae
 

Antilopini  

 
 

Neotragini  

 
 
 
 

Cephalophinae  

 
 

Reduncinae  

 
 
 

Aepycerotinae (impala) 

 
 
Caprinae
 

Ovibovini

 
 

Caprini  

 
 
 

Hippotraginae  

 
 

Alcelaphinae  

 
 
 
 

Klasifikacija uredi

Porodica Bovidae:

Potporodica Aepycerotinae uredi

 
Impala (Aepyceros melampus)
  • Pleme Aepycerotini
    • Rod Aepyceros

Potporodica Alcelaphinae uredi

Pleme Alcelaphini

Potporodica Antilopinae uredi

 
Springbok antilopa (Antidorcas marsupialis)

Potporodica Bovinae uredi

 
Četvororoga antilopa (Tetracerus quadricornis)
 
Domaće govedo (Bos taurus taurus)

Potporodica Caprinae uredi

 
Domaća ovca (Ovis aries)
 
Divlja koza (Capra aegagrus)
 
Domaća koza (Capra aegagrus hircus)

Potporodica Cephalophinae uredi

 
Zalivski dujker (Cephalophus dorsalis)

Potporodica Hippotraginae uredi

 
Konjska antilopa (Hippotragus equinus)

Potporodica Pantholopinae uredi

  • Rod Pantholops

Potporodica Peleinae uredi

  • Rod Pelea

Potporodica Reduncinae uredi

Reference uredi

  1. ^ „Prilog VIII Zaštićene divlje vrste na teritoriji Republike Srbije”. pravno-informacioni-sistem.rs. 
  2. ^ Strogo zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije, www.pravno-informacioni-sistem.rs
  3. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 153. ISBN 86-331-2075-5. 
  4. ^ Gomez, W.; Patterson, T. A.; Swinton, J.; Berini, J. „Bovidae: antelopes, cattle, gazelles, goats, sheep, and relatives”. Animal Diversity Web. University of Michigan Museum of Zoology. Pristupljeno 7. 10. 2014. 
  5. ^ Gatesy, J.; Amato, G.; Vrba, E.; Schaller, G. (1997). „A cladistic analysis of mitochondrial ribosomal DNA from the Bovidae”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 7 (3): 303—19. PMID 9187090. doi:10.1006/mpev.1997.0402. 
  6. ^ a b Fernández, M. H.; Vrba, E. S. (2005). „A complete estimate of the phylogenetic relationships in Ruminantia: a dated species-level supertree of the extant ruminants”. Biological Reviews. 80 (2): 269—302. doi:10.1017/S1464793104006670. 
  7. ^ . IUCN SSC Antelope Specialist Group. „Aepyceros melampus”. IUCN Red List of Threatened Species. 2016: e.T550A50180828. 2016. doi:10.2305/IUCN.UK.2016-2.RLTS.T550A50180828.en. Arhivirano iz originala 03. 05. 2019. g. Pristupljeno 4. 1. 2017. 
  8. ^ Briggs, M.; Briggs, P. (2006). The Encyclopedia of World Wildlife. Somerset, UK: Parragon Publishers. str. 114. ISBN 978-1-4054-8292-9. 
  9. ^ Huffman, B. „Impala (Aepyceros melampus)”. Ultimate Ungulate. Ultimate Ungulate. Pristupljeno 10. 4. 2016. 
  10. ^ Wilson, Don E. & Reeder, DeeAnn M. (editors). 2005. Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press, 2,142 pp. Available online
  11. ^ Harrison, T. (2011). Paleontology and Geology of Laetoli Human Evolution in Context. Dordrecht: Springer. str. 363–465. ISBN 978-9048-199-624. 
  12. ^ Demiguel, D.; Sánchez, I. M.; Alba, D. M.; Galindo, J.; Robles, J. M.; Moyà-Solà, S. (2012). „First evidence of Azanza and Morales, 1994 (Ruminantia, Bovidae), in the Miocene of the Vallès-Penedès Basin (Spain)”. Journal of Vertebrate Paleontology. 32 (6): 1457—62. doi:10.1080/02724634.2012.696082. 
  13. ^ Harrison, T. (1997). Neogene Paleontology of the Manonga Valley, Tanzania : A Window into the Evolutionary History of East Africa. New York: Plenum Press. str. 113. ISBN 978-0-306-45471-4. 
  14. ^ Vrba, E. S.; Schaller, G. (2000). Antelopes, Deer, and Relatives : Fossil Record, Behavioral Ecology, Systematics, and Conservation. New Haven: Yale University Press. ISBN 978-0300-081-428. 
  15. ^ Grubb, P. (2005). „Order Artiodactyla”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 719. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494. 
  16. ^ Grubb, P. (2005). „Order Artiodactyla”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 699. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494. 
  17. ^ a b v g d đ Napomena: Praistorijska vrsta.

Spoljašnje veze uredi

 
Šupljoroga goveda na Vikimedijinoj ostavi.
 
Vikivrste imaju više informacija o članku Šupljoroga goveda.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Шупљорога_говеда&oldid=26477202”