Buffalo buffalo Buffalo buffalo buffalo buffalo Buffalo buffalo
Buffalo buffalo Buffalo buffalo buffalo buffalo Buffalo buffalo gramatički je pravilna rečenica u američkom engleskom jeziku, korišćena kao primer da se pokaže kako homonimi i homofoni mogu da se upotrebljavaju za stvaranje komplikovanih lingvističkih konstrukcija. O ovoj rečenici se raspravljalo u literaturi u raznim oblicima još od 1967. godine, kada se ista pojavila u knjizi nemačko-američkog logologa (kreativnog lingivste) Dmitrija Borgmana pod imenom Iza jezika: Avanture u reči i misli (engl. Beyond Language: Adventures in Word and Thought).
Rečenica koristi tri različita značenja engleske reči buffalo: 1. grad Buffalo u američkoj saveznoj državi Njujork; 2. neuobičajeni glagol to buffalo, što znači „zlostavljati” ili „zastrašivati”; 3. sama životinja — buffalo (srp. „bizon”, „bivo(l)”). Parafrazirana, rečenica može da se raščlani tako da ima sledeće značenje: „Bizoni iz Bufala, koje bizoni iz Bufala zlostavljaju, sami zlostavljaju bizone iz Bufala.” (engl. Bison from Buffalo, which bison from Buffalo bully, themselves bully bison from Buffalo.).[a]
Konstrukcija rečenice
urediRečenica nema interpunkcije i koristi značenjsku troznačnost engleske reči buffalo. Prema redosledu svoje prve upotrebe, ova tri značenja su:
- a. grad Buffalo (Njujork, SAD); koristi se kao imenički dodatak u rečenici i popraćen je životinjom
- n. imenica buffalo (američki bizon), životinja, u množini (ekvivalentno sa buffaloes ili buffalos); користи се да би се избегла употреба чланова
- v. glagol buffalo; koristi se u značenju „nadmudriti”, „zbuniti”, „prevariti”, „zastrašiti” ili „zapanjiti”
Sama rečenica je sintaksički dvosmislena, tačnije višesmislena; međutim, jedno od mogućih raščlanjivanja (gde se svako buffalo razmatra kao određena vrsta reči, i to na način prikazan iznad) bilo bi sledeće:
- Buffaloa. buffalon. Buffaloa. buffalon. buffalov. buffalov. Buffaloa. buffalon..
Rečenica koristi ograničavajuću (restriktivnu) klauzu, pa tako nema zareza niti se pojavljuje odnosna zamenica which (srp. „koji”/„koja”/„koje”), kao što bi to bilo kada bi se napisalo Buffalo buffalo, which Buffalo buffalo buffalo, buffalo Buffalo buffalo. sa zarezom i zamenicom. Ova klauza je takođe i redukovana odnosna (relativna) klauza, pa je tako veznik that (srp. „da”, u ovom slučaju u funkciji pomenute zamenice which čiji je sinonim u engleskom jeziku) — koji bi moglo da se pojavi između druge i treće reči u rečenici — izostavljen.
Prema tome, raščlanjenom rečenicom želi da se kaže da bizoni koji su zastrašivani ili zlostavljanji od strane bizona sami zastrašuju ili zlostavljaju bizone (barem u gradu Bufalu, implikantno u njujorškom Bufalu):
- Buffalo buffalo (bizoni iz njujorškog Bufala) [that] Buffalo buffalo buffalo (koje bizoni iz njujorškog Bufala zastrašuju) buffalo Buffalo buffalo (zastrašuju bizone iz njujorškog Bufala).
- [Those] buffalo(es) from Buffalo [that are intimidated by] buffalo(es) from Buffalo intimidate buffalo(es) from Buffalo. ([Oni] bizoni iz Bufala [koji su zastrašivani od strane] bizona iz Bufala zastrašuju bizone iz Bufala.)
- Bison from Buffalo, New York, who are intimidated by other bison in their community, also happen to intimidate other bison in their community. (Bizoni iz Bufala u Njujorku, koji su zastrašivani od strane drugih bizona u svojoj zajednici, takođe se desi da zastrašuju druge bizone u svojoj zajednici.)
- The buffalo from Buffalo who are buffaloed by buffalo from Buffalo, buffalo (verb) other buffalo from Buffalo. ([ ] bizoni iz Bufala koji su zastrašivani od bizona iz Bufala, zastrašuju (glagol) druge bizone iz Bufala.)
- Buffalo buffalo (subjekat glavne klauze) [that] Buffalo buffalo (subjekat podređene klauze) buffalo (glagol podređene klauze) buffalo (glagol glavne klauze) Buffalo buffalo (direktni objekat glavne klauze).
Upotreba
urediTomas Timočko, masačusetski filozof specijalizovan za logiku i filozofiju matematike, istaknuo je da nema apsolutno ničeg posebnog sa osam „bizona”; bilo koja rečenica koja se sastoji jedino od reči buffalo ponovljene koliko god puta biće gramatički pravilna. Najkraća je, recimo, Buffalo! (srp. „Zastrašuj!”), a može da se shvati kao imperativna naredba da se nekoga zlostavlja ([You] buffalo!; srp. „[Ti (hajde)] zastrašuj!”), sa implicirajućim subjektom ti izostavljenim u ovom slučaju.[1]:99–100, 104 Timočko koristi ovu rečenicu kao dobar primer koji ilustruje pravila/sisteme prepisivanja/redukcije u lingvistikom smislu.[1]:104–105
Poreklo
urediIdeja da neko može da sklopi gramatički pravilnu rečenicu koja bi se sastojala isključivo od ponavljanja reči buffalo nezavisno je otkrivana nekoliko puta u 20. veku. Najraniji poznati (za)pisani primer — Buffalo buffalo buffalo buffalo. — pojavljuje se u originalnom manuskriptu za knjigu Jezik na odmoru (engl. Language on Vacation) iz 1965. godine, autora Dmitrija Borgmana, iako je poglavlje u kom se rečenica nalazila izostavljeno iz objavljene verzije.[2] Borgman je „reciklirao” određen deo materijala iz ovog poglavlja uključujući rečenicu sa „bizonima”, u svojoj knjizi iz 1967. godine pod naslovom Iza jezika: Avanture u reči i misli (engl. Beyond Language: Adventures in Word and Thought).[3]:290 Vilijam Dž. Rapaport, sada profesor na Univerzitetu u Bufalu a nekad diplomac na Univerzitetu u Indijani, 1972. godine stvorio je verzije sa pet i deset ponavljanja reči „bizoni”.[4] Kasnije je koristio obe verzije u svojim predavanjima, a 1992. godine ih je postavio na glavni onlajn izvor za lingviste — LINGUIST List.[4][5] Rečenica sa osam uzastopnih ponavljanja engleske reči buffalo našla se u knjizi Jezički instinkt (engl. The Language Instinct) iz 1994. godine, autora Stivena Pinkera, i to kao primer za rečenicu koja je „naizgled besmislena” ali gramatička. Pinker je za „pronalazača” ove rečenice imenovao svoju studenticu Eni Sengas.[6]:210
Ni Rapaport ni Pinker ni Sengas u početku nisu znali za ranije „kovanice” rečenice.[4] Pinker je za Rapaportov raniji primer čuo tek 1994. godine, a Rapaport nije bio obavešten o postojanju Borgmanove rečenice sve do 2006. godine.[4] Čak ni Borgmanov primer možda nije najstariji: računarski lingvista Robert K. Bervik, koji je koristio „petobizonsku” verziju u svojoj kljizi iz 1987. godine,[7]:100 tvrdi da je on rečenicu čuo još kao dete („pre 1972, da budemo sigurni”) te da je pretpostavljao da je ista bila deo uobičajenog karakterističnog govora.[4]
Verzije lingvističke neuobičajenosti mogu da se naprave i koristeći druge reči, koje bi na sličan način istovremeno poslužile kao zbirne imenice, pridevi i glagoli, a neke od njih ne bi čak zahtevale ni veliko početno slovo (ovo se prvenstveno odnosi na engleski jezik, a primer je engleska reč police — srp. „policija”).[8]
Vidi još
urediNapomene
uredi- ^ U ovom parafraziranju engleska reč bison označava množinu, ne jedninu. Reč se može upotrebiti i kao bisons, sa sufiksom -s, da bi se množina eksplicitno naznačila. Isti je slučaj i sa samom upotrebom reči buffalo, ali sufiks u ovom slučaju može da bude i -es pored -s.
Reference
uredi- ^ a b Tymoczko, Thomas; Henle, James M. (2000). Sweet reason: A field guide to modern logic (2 izd.). Birkhäuser. ISBN 978-0-387-98930-3. Pristupljeno 12. 3. 2016.
- ^ Eckler, Jr., A. Ross (novembar 2005). „The Borgmann Apocrypha”. Word Ways: The Journal of Recreational Linguistics. 38 (4): 258—260. Pristupljeno 12. 3. 2016.
- ^ Borgmann, Dmitri A. (1967). Beyond Language: Adventures in Word and Thought. New York, NY, USA: Charles Scribner's Sons. str. 338. OCLC 655067975. Pristupljeno 12. 3. 2016.
- ^ a b v g d Rapaport, William J. (5. 10. 2012). „A History of the Sentence 'Buffalo buffalo buffalo Buffalo buffalo.'”. University at Buffalo Computer Science and Engineering. Pristupljeno 7. 12. 2014.
- ^ Rapaport, William J. (19. 2. 1992). „Message 1: Re: 3.154 Parsing Challenges”. LINGUIST List. Pristupljeno 14. 9. 2006.
- ^ Pinker, Steven (1994). The Language Instinct: How the Mind Creates Language. New York, NY, USA: William Morrow and Company, Inc. ISBN 978-0-06-133646-1. Pristupljeno 12. 3. 2016.
- ^ Barton, G. Edward, Jr.; Berwick, Robert C.; Ristad, Eric S. (1987). Computational Complexity and Natural Language (PDF). Cambridge, MA, USA: MIT Press. Pristupljeno 12. 3. 2016.
- ^ Gärtner, Hans-Martin (2002). Generalized Transformations and Beyond (PDF). Berlin: Akademie Verlag. str. 58. ISBN 978-3050032467. Arhivirano iz originala (PDF) 12. 03. 2016. g. Pristupljeno 12. 3. 2016.
Spoljašnje veze
uredi- „Buffaloing buffalo” (20. 1. 2005) na sajtu Language Log (jezik: engleski)
Video-klipovi
uredi- Explanation of the concept na sajtu YouTube (jezik: engleski)
- Video explanation of this sentence na sajtu YouTube (jezik: engleski)
Literatura
uredi- Easdown, David (2006). Teaching mathematics: The gulf between semantics (meaning) and syntax (form) (PDF). de@maths.usyd.edu.au. NSW, Australia: School of Mathematics and Statistics, University of Sydney. Pristupljeno 12. 3. 2016.