M1903 Springfild (engl. M1903 Springfield) je američka puška repetirka u kalibru .30-06 koja je početkom dvadesetog veka uvedena u naoružanje Američke vojske.[1]

„M1903 Springfield"
M1903.
VrstaPuška repetirka
Poreklo SAD
Upotreba
Upotreba uSAD i saveznici
Bojno delovanjeMeksička revolucija
Prvi svetski rat
Drugi svetski rat
Kineski građanski rat
Korejski rat
Proizvodnja
ProizvođačSpringfield Armory
Proizvedenooko 1.300.000 komada
Specifikacije
Masa3.94 kg
Dužina1.097 mm
Dužina cevi610 mm
Kalibar7.62x63 mm
Vrsta operacijeRepetirka
Način dejstvaManuelni, pomoću obrtnočepnog zatvarača
Brzina paljbe15-30 met/min
Brzina zrna850 m/s
Maks. ef. domet300 m
Magacin5 metaka metaka

Istorija uredi

 
M1903 Springfild

Tokom rata sa Španijom, Američke trupe su bile naoružane puškama Krag-Jorgensen dok je španska armija posedovala Mauzerove puške M1893 u kalibru 7x57mm.

Tokom bitke za brda San Huan, oko 750 španskih vojnika su uspeli da zaustave napad 15.000 američkih i tom prilikom za nekoliko minuta izbacili iz stroja oko 1.400 američkih vojnika.

Američka vojna komisija je smatrala da su njihove puške Krag-Jorgensen nepodobne da ih je potrebno zameniti boljim sistemom. Zarobljeni španski Mauzeri su prebačeni u SAD gde su se na testiranjima pokazali kao superiorni dizajn odlikovan preciznošću, kvalitetom, izdržljivošću i jednostavnošću pa se Američka vojska odlučila za Mauzerov sistem.[2]

Nakon eksperimentisanja sa prototipima, konačno 1903. godine se puška M1903 usvaja u naoružanje pod imenom „United States Rifle, Caliber .30, Model 1903”. Ova nova puška je bila u kalibru .30-03, bila je kraća od prethodnih i koristila je bajonet u obliku koplja poput puške Mosin Nagan.[3]

Iako su kombinovali rešenja i sa drugih pušaka, ipak M1903 je i dalje bila konstrukcija sistema Mauzer pa je zbog toga američka vlada morala da plati 250.000 dolara fabrici Mauzer, što bi danas bilo oko 7 miliona dolara.[4]

Do 1905. je proizveedeno 80.000 pušaka M1903 Springfild međutim predsednik Teodor Ruzvelt je smatrao da je kopljasti bajonet potpuno pogrešno rešenje i zahtevao da bude zamenjen. Novi bajoneti M1905 su uvedeni u opremu i dodati su novi nišani M1904.

Ove prepravke su završene tek kada je odlučeno da se uradi još jedna velika prepravka. Naime metak .30-03 je bio tupog vrha pa je odlučeno da bude zamenjen novim metkom .30-06 šiljatog vrha što daje bolje balističke rezultate. Cevi su prepravljene pa su tako ponovo postavljeni i novi nišani. Odlučeno je da puška M1903 bude dužine 24 inča i da se u istoj koristi od strane svih rodova.[5]

Do ulaska Sjedinjenih Država u Prvi svetski rat je proizvedeno 843.239 pušaka M1903. Međutim, M1903 nije bila najbrojnija američka puška tokom rata, već je to bila M1917 Enfild koja je ušla u proizvodnju nakon što su amerikanci shvatili da će biti mnogo lakše proizvesti je u većem broju prevazilazeći neke probleme u proizvodnji Springfilda. Nakon rata, američka vojska je nastavila koristiti puške Springfild M1903 dok su M1917 Enfild ostavljene u rezervi.[6]

Početkom Drugog svetskog rata, američka vojska je još uvek bila uveliko naoružana puškama M1903, a korišćene su sve do bitke za Gvadalkanal i u manjoj meri do kraja rata usled nedostataka novijih modernih M1 Garand. Brazilske ekspedicione snage koje su se borile na italijanskom frontu u sastavz 5te američke armije su bile opremljene puškama M1903 Springfild. Avgusta 1943. snage Slobodne Francuske pod komandom generala de Gola su prenaoružane američkim puškama M1903 i M1917 i korišćene su sve do kraja rata. Francuzi su kasnije ove puške koristili i tokom rata u Indokini.[7]

Američka vojska je tokom rata razvila i snajpersku verziju M1903A4, odavanjem optičkog nišana. Amerikanci su snajper M1903A4 koristili kao svoje osnovno snajpersko oružje na svim frontovima, a kasnije je korišćen i tokom Korejskog rata.[8]

Zanimljivosti uredi

Ernest Hemingvej je koristio pušku M1903 Springfild u lovu na lavove tokom safarija u Africi 1933. Svoje doživljaje je opisao u romanu „Green Hills of Africa”, objavljenom 1935.

Korisnici uredi

Reference uredi

  1. ^ Chisholm, Hugh, ur. (1911). Encyclopædia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information, Volumes 23-24 (11 izd.). University Press. str. 328. Pristupljeno 21. 4. 2015. 
  2. ^ Chisholm, Hugh, ur. (1911). Encyclopedia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information, Volumes 23-24 (11 izd.). University Press. str. 328. Pristupljeno 21. 4. 2015. 
  3. ^ Kontis, George (24. 8. 2011). „Are We Forever Stuck with the Bayonet?”. Small Arms Defense Journal. Pristupljeno 22. 4. 2015. 
  4. ^ Canfield, Bruce N. (2003). „100 Years Of The '03 Springfield”. American Rifleman. National Rifle Association. 151 (March): 42—45&78. 
  5. ^ Canfield, Bruce N. (2006). „From Poor Invention To America's Best”. American Rifleman. National Rifle Association. 154 (September): 59—61,91—92&94. 
  6. ^ Canfield, Bruce N. (2015). „Wartime Remington M1903s?”. American Rifleman. National Rifle Association. 163 (March): 44. 
  7. ^ Dunlap, Roy, Ordnance Went Up Front, Samworth Press (1948). str. 302
  8. ^ George, John (Lt. Col.), Shots Fired In Anger, NRA Press (1981). str. 392–393

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi