The King's Man: Почетак

King’s Man: Početak (engl. The King's Man) je špijunski akcioni film iz 2021. godine, režisera, scenariste i producenta Metjua Vona. Prednastavak je filmskog serijala Kingsman, baziranom na istoimenom stripu, kreatora Dejva Gibonsa i Marka Milara i objavljenog od strane Marvelovog izdavača, Ajkon komiksa. Radnja se fokusira na nekoliko događaja tokom Prvog svetskog rata i rođenja organizacije Kingsman. Glumačku ekipu čine Rejf Fajns, Džema Arterton, Ris Ivans, Metju Gud, Tom Holander, Haris Dikinson, Danijel Bril, Džimon Hansu i Čarls Dens.

King’s Man: Početak
Filmski poster na srpskom jeziku
Izvorni naslovThe King's Man
RežijaMetju Von
ScenarioMetju Von
Karl Gajdusek
ProducentMetju Von
Dejvid Rid
Adam Boling
Glavne ulogeRejf Fajns
Džema Arterton
Ris Ivans
Metju Gud
Tom Holander
Haris Dikinson
Danijel Bril
Džimon Hansu
Čarls Dens
MuzikaMetju Mardžeson
Dominik Luis
Direktor
fotografije
Ben Dejvis[1]
MontažaDžejson Balantin
Robert Hol
Producentska
kuća
Marv Studios
Cloudy Productions
Studio20th Century Studios
Godina2021.
Trajanje131 minuta
Zemlja SAD
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski
Budžet100 miliona dolara[2]
Zarada125,9 miliona dolara[3]
Veb-sajtwww.20thcenturystudios.com/movies/the-kings-man
IMDb veza

Film je izdat 22. decembra 2021. u Sjedinjenim Državama i 26. decembra iste godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon što je nekoliko puta odložen zbog pandmije kovida 19. Dobio je pomešane kritike kritičara i zaradio je preko 125 miliona dolara širom sveta, naspram budžeta od 100 miliona dolara.

Radnja uredi

Godine 1902, britanski aristokrata Orlando, vojvoda od Oksforda, njegova supruga Emili i njihov mladi sin Konrad, kao članovi Crvenog krsta posećuju koncentracioni logor u Južnoj Africi tokom Burskog rata. Tokom posete logoru Emili je ubijena prilikom snajperskog napada Bura, zbog čega pacifistički nastrojeni Orlando zaključuje da svetu treba neko da spreči takve sukobe pre nego što do njih dođe.

Dvanaest godina kasnije, Orlando regrutuje dvoje svojih slugu, Šolu i Poli, i stvara svoju špijunsku mrežu posvećenu zaštiti Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske imperije od približavanja Velikog rata. Iako njegov sin Konrad želi da dobrovoljno pristupi vojsci i da se bori za otadžbinu, njegov preterano zaštitnički otac ubeđuje lorda Kičnera, državnog sekretara za rat, da mu ne dozvoli da se pridruži vojsci.

Po nalogu Kičenera, Konrad i Orlando voze se kroz Sarajevo sa Orlandovim prijateljem nadvojvodom Francom Ferdinandom, a Konrad spasava nadvojvodu od bombe koju je bacio Gavrilo Princip, pobunjenik koji namerava da izazove rat. Princip naknadno ipak uspeva u svojoj nameri i ubija Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, nakon što je sasvim slučajno automobil sa nadvojvodom prošao pored njega. Orlandova grupa, oslanjajući se na informacije od društveno nevidljive posluge drugih uglednih građana širom Evrope, saznaje da je Princip bio deo zavere da se Nemačko, Rusko i Britansko carstvo suprotstave jedno drugom. Zaveru je skovala grupa na čelu sa misterioznim Pastirom u svom tajnom štabu na vrhu planine. Deo grupe je i ruski mistik Grigorij Raspućin, poverljivi savetnik ruskog cara Nikolaja. Raspućin, po nalogu Pastira, manipuliše carom Nikolajem tako što mu otruje sina, a leči ga tek nakon Nikolajevog obećanja da će Rusija istupiti iz rata. Konarda o ovoj Raspućinovoj manipulaciji obaveštava njegov rođak Feliks Jusupov.

Znajući da će Zapadni front ostati ranjiv ako Rusija napusti rat, Konrad dostavlja ove informacije Kičeneru i njegovom ađutantu, majoru Mortonu, koji brodom kreću za Rusiju da ubede cara da Rusija ostane u ratu. Njihov brod torpeduje podmornica i ubija ih. Vest o Kičenerovoj smrti stiže do Orlanda, podstičući ga da krene u Rusiju sa Šolom, Poli i Konradom da se jednom zauvek obračunaju sa Raspućinom i da saznaju ko se krije iza svega. Na božićnoj zabavi koju je priredio knez Jusupov, Orlando, Šola, Konrad i Raspućin se bore. Okršaj se završava tek kada Poli puca i ubije Raspućina.

Po Pastirovom naređenju, Erik Jan Hanusen, savetnik kajzera Vilhelma II, šalje Cimermanov telegram, nadajući se da će odvratiti pažnju Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Iako je britanska obaveštajna služba presrela poruku i predala je SAD, predsednik Vudro Vilson odbija da se pridruži ratu bez konkretnih dokaza. Pastir regrutuje Vladimira Lenjina i naređuje da sa svojim boljševicima zbaci cara i ukloni Rusiju iz rata, šaljući ubicu da ubije Romanove.

Usprkos protivljenju oca, Konard kao punoletan se pridružuje Grenadirskoj gardi. Orlando se sastaje sa kraljem Džordžem V koji mu garantuje da će zadržati Konarda u Londonu i da mu se neće ništa desiti. Saznavši da ostaje u Londonu, Konard se zamenjuje sa mladim vojnikom kaplarom Arčijem Ridom i odlazi na front, a Rid kojem je dao kodno ime „Lanselot” odlazi kod Orlanda da mu prenese Konardovu poruku.

Prerušen u Arčija, člana Crne straže, Konrad se dobrovoljno javlja u misiju da ode na ničiju zemlju da bi preuzeo informacije koje su se nalazile kod ranjenog britanskog agenta, ali je po povratku greškom zamenjen za nemačkog špijuna i ubijen. Informacije koje je Konard dobio od britanskog agenta bile su dovoljan dokaz da predsednik Vilson uđe u rat. Međutim, Vilson i dalje odbija. Orlandova grupa saznaje da je predsednik Vilson ucenjen filmom kako ga zavodi jedan od Pastirovih agenata, Mata Hari. Orlando je pronalazi u američkoj ambasadi i savlada je. Crveni šal koji je nosila bio je napravljen od kašmira. Isti takav šal imali su i Princip i Raspućin. Uz pomoć ljudi iz krojačke radionice „Kingsman” saznaje da je šal napravljen od vune koja je retka i proizvodi se samo u jednom specifičnom planinskom regionu. Identifikujući ovu lokaciju kao mesto gde je smeštena Pastirova operativna baza Orlando, Šola i Poli odlaze tamo i uspevaju da se probiju unutra.

Morton, koji je lažirao sopstvenu smrt i potopio bojni brod, otkriva se kao Pastir. Orlando i Šola se bore i ubijaju Mortona dok Poli vraća originalni filmski negativ zavođenja predsednika Vilsona, što dovodi do mobilizacije i ulaska SAD u rat. Godinu dana nakon rata, Orlando kupuje krojačku radnju „Kingsman” koja postaje paravan za novu organizaciju. Orlando, Šola, Poli, kralj Džordž, Arči Rid i američki ambasador čine osnivače i prve agente nove službe „Kingsman”, svako od njih uzima kodno ime iz legende o kralju Arturu u čast Konrada. U završnim scenama vidimo da je Hanusen preuzeo identitet Pastira i upoznaje Vladimira Lenjina sa ubicom Romanovih − mladim Adolfom Hitlerom.

Uloge uredi

Glumac Uloga
Rejf Fajns Orlando, vojvoda od Oksforda / Artur
Džema Arterton Polijana „Poli” Vilkins / Galahad
Ris Ivans Grigorij Raspućin
Metju Gud kapetan Morton / Pastir
Tom Holander Džordž V
Vilhelm II
Nikolaj II
Haris Dikinson Konrad Oksford
Aleksandar Šo mladi Konrad Oksford
Danijel Bril Erik Jan Hanusen
Džimon Hansu Šola / Merlin
Čarls Dens Herbert Kičener
Aron Tejlor Džonson Arči Rid / Lanselot
Aleksandra Marija Lara Emili, vojvotkinja od Oksforda
Džoel Basman Gavrilo Princip
Valeri Pahner Mata Hari
Aron Vodovoz Feliks Jusupov
Branka Katić Aleksandra Fjodorovna
Stenli Tuči ambasador Sjedinjenih Država / Bediver
Nil Džekson kapetan Forest
Alison Stedman Rita
Robert Aramajo Atkins
Olivije Rihters Čuvar u kolibi sa liftom
Tod Bojs Alfred Dupont
Ron Kuk nadvojvoda Franc Ferdinand
Ijan Keli Vudro Vilson
Dejvid Kros Adolf Hitler
August Dil Vladimir Lenjin
Kesidi Litl britanski špijun

Reference uredi

  1. ^ Marc, Christopher (16. 1. 2019). „'Captain Marvel/Layer Cake' Cinematographer Ben Davis Confirmed For Matthew Vaughn's 'Kingsman: The Great Game'. HN Entertainment. Arhivirano iz originala 02. 05. 2019. g. Pristupljeno 16. 1. 2019. 
  2. ^ „The King's Man (2021)”. The Numbers. 
  3. ^ „The King's Man (2021)”. Box Office Mojo. 

Spoljašnje veze uredi