Universal Pictures
Universal Pictures (transkr. Juniversal pikčers) ogranak je En-Bi-Si Juniversala, jedan je od Velikih šest filmskih studija.
Universal Studios | |
---|---|
akcionarsko društvo, podružnica En-Bi-Si Junivesala | |
Delatnost | kinematografska i video-proizvodnja |
Osnovano | Njujork (1912. god. ) (30. april, kao Universal Film Manufacturing Company; 8. jun, kao Universal Pictures) |
Sedište | Juniversal Siti, Kalifornija, SAD |
Rukovodioci | Ron Mejer (predsednik) |
Proizvodi | filmovi |
Veb-sajt | universalpictures |
Osnovao ga je Karl Lemle 1912. godine. Jedan je od najstarijih američkih filmskih studija koji još uvek postoji i u kontinuitetu radi. Dana 11. maja 2004, kontrolni udeo u kompaniji je prodat Dženeral elektriku. Kao rezultat spajanja nastao je veliki konglomerat preimenovan u En-Bi-Si Juniversal, dok je deo kompanije koji se bavi filmskom produkcijom zadržao naziv Junivesal studios Inc.
Istorija uredi
Kompaniju je osnovao Karl Lemle, emigrant nemačko-jevrejskog poreklom iz Lauphajma u Nemačkoj. Lemli se nastanio u Viskonsinu, u gradiću Oškoš gde je imao prodavnicu odeće. Ubrzo je odustao od tog posla i kupio prvi Nikelodion. Osnivanje Edisonovog trusta 1908. godine, značilo je da vlasnici nikelodiona moraju da plaćaju naknade za filmove koje je trust proizveo. Posledica ovoga je bilo veliko nezadovoljstvo Lemlija i ostalih vlasnika nikelodeona. Oni su odlučili da počnu sa produkcijom sopstvenih filmova. U junu 1911. Lemli je, sa partnerima Ejbom i Džulijusom Sternom, osnovao kompaniju Yankee Film Company. Kompanija je ubzrzo uključena u Independent Moving Pictures Company. Za razliku od Edisona, Lemli je na svojim filmovima potpisivao glumce koji su u njima igrali, što je privuklo veliki broj glumaca. Može se reći da je time značajno doprineo stvaranju sistema filmske zvezde.
Dana 30. aprila 1912. u Njujorku je osnovana Universal Film Manufacturing Company. U julu iste godine Lemli je postao njen predsednik. Godine 1925. kompanija je promenila ime u Universal Pictures Company, Inc. Godine 1915. Lemli je, na farmi u blizini Holivuda, osnovao najveći filmski studio na svetu, koji se prostirao na 93 hektara. Studio je bio otvoren za posetioce, što je u to vreme bilo prilično neuobičajeno. Studio se, uglavnom, bavio proizvodnjom jeftinih melodrama i vesterna.
Dvadesetih godina, najveća filmska zvezda studija bio je Lon Čejni koji se pojavljivao u skoro svim dramama snimljinim u tom periodu. Najznačajniji filmovi tog perioda su Zvonar Bogorodičine crkve (1923) i Fantom iz Opere (1925) U ovom periodu, Lemli je većinu upravljačkih odluka poverio Irvingu Talbergu. Talberg je bio Lemlijev sekretar koji ga je impresionirao svojim predlozima kako uspešnije voditi studio. Međutim, Talberg je ubrzo prešao u drugu kompaniju — Metro-Goldwyn-Mayer, čiji predsednik mu je obećao veću platu. Bez njega, Univerzal je postao drugorazredna kompanija i to stanje je trajalo nekoliko decenija.
Godine 1928. Lemli je uravljanje kompanijom predao svom sinu — Karlu Lemliju Mlađem. Bio je to poklon za mladićevo punoletstvo. Time je samo potvrđen imidž nepotizma koji je kompanije i ranije imala. Navodno, u jednom trenutku je čak 70 Lemlijevih rođaka bilo na platnom spisku. Među njima je bio i budući režiser Vilijam Vajler.
Lemli mlađi je nagovorio oca da osavremene studio. Gradio je bioskope i počeo da snima zvučne filmove. Snimio je i nekoliko visokobudžetnih filmova, među kojima je najbitiniji osvajač Oskara za najbolji film 1930. — Na zapadu ništa novo.
Logo uredi
Prvi logo koji je kompanija imala je bio u obliku Zemlje na kojoj piše Universal Films sa prstenom nalik Saturnovom, na kome piše The Trans-Atlantic Film. Ovaj logo je sedam puta modernizovan (poslednji put 1997), ali je glavna ideja planete sa prstenom zadržana u svim verzijama.
Najznačajniji filmovi uredi
1921—1930. uredi
1931—1940. uredi
1941—1950. uredi
1951—1960. uredi
1961—1970. uredi
1971—1980. uredi
|
1981—1990. uredi
1991—2000. uredi
2001—2010. uredi
|