Đenđešpata
Đenđešpata (mađ. Gyöngyöspata) grad je u Mađarskoj. Đenđešpata je jedan od gradova u okviru županije Heveš. Od 15. jula 2013. dobio je titulu grada.[2]
| Đenđešpata mađ. Gyöngyöspata | |
|---|---|
 Ime mesta napisano rovaškim pismom | |
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Severna mađarska regija |
| Županija | Heveš |
| Srez | Đenđeš |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 2.476[1] |
| — gustina | 21,79 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 29′ 06″ S; 19° 28′ 20″ I / 47.4850° S; 19.4722° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 60,75 km2 |
  Đenđešpata Đenđešpata na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 3055 |
| Pozivni broj | (+36) 37 |
| Veb-sajt | |
| http://gyongyospata.hu/ | |
Geografski položaj uredi
Đenđešpata se nalazi u jugozapadnom podnožju Matre, 11 km zapadno od Đenđeša, na raskrsnici puteva 2402 i 2406.
Istorija uredi
Ova oblast je bila naseljena već pre dolaska Mađara. Otkopani su i grobovi iz gvozdenog, avarskog i pre doba mađarskog naseljavanja. U vreme dolaska Mađara, teritorija je pripadala klanu Aba. U naselju je u 10. veku podignut zamak (Pata vára). Prema Anonimusu: „...Tada je vođa Arpad dao Edu i Edemenu veliko zemljište u šumama Matra, gde je njihov unuk Pata kasnije sagradio zamak.“ Iskopavanjima je utvrđeno da se dvorac uzdizao iznad Đenđešpate: „naši preci su na ivici platoa iskopali jarak širine 4-5 metara, a dva metra od njegove unutrašnje strane bio je ukopan u glinu. Postavljen je kameni zid obima 400 metara. Na ovo su trupci položeni čvrsto zajedno sa gvozdenim kopčama. Drvena konstrukcija je bila obložena glinom, a na nekim mestima su izgrađeni i odžaci. Drva su zapaljena, a podignuta glina je izgorela u crvenim blokovima. Tako je napravljen bedem od 3-6 metara”.
Pata je bio u srodstvu sa porodicom velikog kneza. Nova veza se razvila između njih kada se njegov kasniji naslednik Šamuel Aba oženio ćerkom princa Geze oko 1010. godine. Za vreme Šamuela Abe 1010. godine uz zamak na Poktetu podignuta je arhiđakonska crkva, crkva Svetog Petra, odakle je kontrolisan crkveni život 40 naselja.
Prilikom arheoloških iskopavanja 1965. godine ispod površine pronađeni su delovi istočnih delova zamka izgrađeni od kamena, nagorele zemlje i drveta, kao i ugljenisani ostaci nekadašnjeg palanačkog zamka, koji su potom zatrpani.
U 2013, predstavničko telo Giongiospata je usvojilo novi grb. Na preporuku ministra državne uprave i pravde, gradsko zvanje je dobio 15. jula 2013. godine.[3]
Stanovništvo uredi
U 2001. godini 87,8% stanovništva naselja se izjasnilo da su Mađari, 11,7% Romi, 0,4% Nemci i 0,1% Rumuni.[4]
Tokom popisa iz 2011. godine, 91,2% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 12,3% kao Romi, 0,7% kao Nemci i 0,6% kao Rumuni (8,8% se nije izjasnilo, zbog dvojnog identiteta, ukupan broj veći može biti na 100 %).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 70,9%, reformisani 2,6%, luterani 0,4%, nedenominacioni 5,8% (15,9% se nije izjasnilo).[5]
Reference uredi
- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
- ^ „A köztársasági elnök 325/2013. (VII. 10.) KE határozata városi cím adományozásáról” (pdf). Magyar Közlöny 2013. évi 118. szám 64033. oldal. 2013-06-10. Pristupljeno 2013-07-13.
- ^ „A köztársasági elnök 325/2013. (VII. 10.) KE határozata városi cím adományozásáról” (pdf). Magyar Közlöny 2013. évi 118. szám 64033. oldal. 2013-06-10. Pristupljeno 2013-07-13.
- ^ „A Magyar Köztársaság Helységnévtára” (html) (na jeziku: magyar). Központi Statisztikai Hivatal. 2001-02-01. Pristupljeno 2011-07-18.[mrtva veza]Šablon:Halott link
- ^ Gyöngyöspata Helységnévtár
