Ђурђевдански лептир
Đurđevdanski leptir[1] (lat. Zerynthia cerisy) vrsta je dnevnog leptira iz porodice jedrilaca (lat. Papilionidae).
| Đurđevdanski leptir (Zerynthia cerisy) | |
|---|---|
| |
| Fotografija Đurđevdanskog leptira | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | Z. cerisy
|
| Binomno ime | |
| Zerynthia cerisy Godart, 1824
| |
| Sinonimi | |
| |
Opis vrste uredi
Srpski naziv leptira izveden je iz perioda pojavljivanja ove vrste u vreme praznika Đurđevdana. Latinski naziv vrsta nosi u čast francuskog entomologa Aleksandra Luja Lefevra de Serizija. Od uskršnjeg leptira se najlakše razlikuje po repićima na zadnjem krilu. Ženke su dosta tamnije od mužjaka. Javlja se rano u proleće i naseljava slična staništa kao i uskršnji leptir, a neretko zalazi u naseljena mesta.[2] Gusenice su aktivne od sredine aprila do juna, a vrsta prezimljava u stadijumu lutke.
Gusenice prvog stupnja su zdepastog tela, a integument je sivkaste boje, prekriven setama. Trnolike strukture na integumentu koje nose sete, skolusi, su u ovoj fazi tek u začetku. Po narednom presvlačenju, subdorzalni skolusi dobijaju žutu boju. Gusenice kasnijih stupnjeva imaju narandžaste skoluse, čiji vrhovi mogu biti crni. Integument ostaje sivo-crn, ili čitavom površinom ili duž širokog mediodorzalnog polja. Često se viđaju na putevima, gde se ubrzano kreću u potrazi za pogodnim mesto za ulutkavanje.[3]
Sinonimi i podvrste uredi
- Allancastria cerisyi (Godart, 1824)
- Thais cerisyi Godart, 1824; Ency. Methodique 9: 812
- Thais cerisy Godart, 1822; Mém. Soc. linn. Paris 2: 234, pl. 20, f. 3-4
- Allancastria cerisyi cerisyi
- Thais cerisyi martini Fruhstorfer, 1906 Soc. Ent. 21 (19): 147, Tipski lokalitet: Rodos
- martini Abadjiev, 2002, Neue Ent. Nachr. 23: 8
- A. c. dalmacijae Sala & Bollino, 1994 Dalmacija, (Makarska), Tipski lokalitet: Makarska, Dalmacija, Hrvatska
- A. c. huberi Sala & Bollino, 1994 Severna Grčka, Tipski lokalitet: Florina
- A. c. ferdinandi Stichel, 1907 Albanija, Bugarska, Tipski lokalitet: Bugarska
- A. c. mihljevici Sijaric, 1990 Hercegovina, Tipski lokalitet: Hercegovina.
Rasprostranjenost i stanište uredi
Rasprostranjenost uredi
Rasprostranjenost đurđevdanskog leptira vezana je za Balkan,[2] delove Turske i Bliskog istoka.
Rasprostranjenost u Srbiji uredi
Donedavno je ova vrsta nalažena isključivo u južnom i istočnom delu Srbije, ali se od 2015. godine beleži širenje njenog areala duž Velike Morave.
Stanište uredi
Leptir se obično nalazi u blizini naseljenih mesta[2] za razliku od svog srodnika, uskršnjeg leptira, kojeg ćete pre naći pokraj reka. Generalno, viđa se na svim polu-otvorenim staništima na kojima raste biljka hraniteljka. I jaja i gusenice se najčešće nalaze na naličju listu.
Biljka hraniteljka uredi
Gusenice đurđevdanskog leptira hrane se listovima vučje jabuka (lat. Aristolochia clematitis).[4]
Reference uredi
- ^ „Biološka raznovrsnost Srbije”. bioras.petnica.rs. Arhivirano iz originala 06. 01. 2018. g. Pristupljeno 17. 01. 2016.
- ^ a b v Đurić, Milan (2011). Dnevni leptiri. Beograd: Habiprot.
- ^ Slancarova, Jana; Vrba, Pavel; Platek, Michal; Zapletal, Michal; Spitzer, Lukas; Konvicka, Martin (2015-08-11). „Co-occurrence of three Aristolochia-feeding Papilionids (Archon apollinus, Zerynthia polyxena and Zerynthia cerisy) in Greek Thrace”. Journal of Natural History. 49 (29-30): 1825—1848. ISSN 0022-2933. doi:10.1080/00222933.2015.1006281.
- ^ Cini, Alessandro; Bordoni, Adele; Ghisolfi, Gea; Lazzaro, Lorenzo; Platania, Leonardo; Pasquali, Lorenzo; Negroni, Riccardo; Benetello, Fulvia; Coppi, Andrea (2019-04-01). „Host plant selection and differential survival on two Aristolochia L. species in an insular population of Zerynthia cassandra”. Journal of Insect Conservation (na jeziku: engleski). 23 (2): 239—246. ISSN 1572-9753. doi:10.1007/s10841-018-0105-5.
