Jakov Rostovski
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: članak je napisan hagiografskim stilom, a takođe je najverovatnije i istorijski neutemeljen. |
Sveti Jakov je ruski svetitelj i episkop rostovski. Rodom je bio iz Rostovske oblasti.[1] Rano se zamonašio, i ubrzo je izabran za episkopa Rostovskog od strane mitropolita Pimena i velikog kneza Dimitriju Joanoviču Donskom. Međutim, na tom mestu se zadržao veoma kratko. Jedna žena bi uhvaćena u grehu i Rostovski knez i bojari osudiše je na smrt.[1] U svojoj nevolji ona pribeže k nogama Jakova rostovskog, moleći ga da je spase od smrti. Sveti Jakov se sažali na nju i ne predade ženu osuđenu na smrt da se izvrši smrtna kazna nad njom, nego joj odredi naročito mesto za pokajanje do kraja njenog života. To je razljutilo kneza rostovskog i narod koji zbog toga protera episkopa Jakova.
Jakov Rostovski | |
---|---|
Datum smrti | 1392. |
Odlazeći iz grada, sveti Jakov dođe na obalu Rostovskog jezera, skide sa sebe svoju arhijerejsku mantiju, položi je na vodu, prekrsti se, stade na nju i krenu jezerom. Prešavši tako oko dva kilometra svetitelj izađe na obalu na onom mestu gde se sada nalazi Jakovljevski manastir. Na tom mestu je podigao jednu kolibu i živeo u njoj. Vremenom je tu okupio monaško bratstvo i podigao kelije i crkvu u ime začeća svete Ane.
Mošti svetog Jakova počivaju u manastiru koji je sam osnovao, koji se u čast njega kao osnivača naziva Jakovljevski.
Pravoslavna crkva proslavlja svetog Jakova 27. novembra po julijanskom kalendaru.
Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.
Reference uredi
- ^ a b „Sveti Jakov Rostovski”. SPC. Arhivirano iz originala 01. 02. 2021. g. Pristupljeno 28. 1. 2021.