Jastrebac je planina koja se nalazi u središnjem delu Srbije, na prostoru između Niša, Aleksinca, Kruševca, Blaca i Prokuplja. Pripada rodopskom planinskom sistemu, što znači da je postala rasedanjem. Izgrađena je od paleozojskih škriljaca i magmatskih stena.

Jastrebac
Masiv Jastrebca iz doline Toplice
Geografske karakteristike
Najviša tačkaVelika Đulica
Ndm. visina1.491 m
Koordinate43° 23′ 31″ S; 21° 26′ 57″ I / 43.391944° S; 21.449167° I / 43.391944; 21.449167
Geografija
Jastrebac na karti Srbije
Jastrebac
Jastrebac
Države Srbija
GrupaRodopske planine

Masiv Jastrepca odvojen je od Kopaonika Jankovom klisurom na reci Blatašnici. Deli se na Veliki i Mali Jastrebac. Najviši vrhovi Velikog Jastrepca (ujedno i celog masiva) su Velika Đulica (1 491 m), Pogled (1 481 m), Mala Đulica (1 429 m), Stracimir (1 394 m), Zmajevac (1 381 m) itd. Oni predstavljaju prirodnu granicu između Toplice i Pomoravlja. Na istočnoj strani masiva je Mali Jastrebac, odvojen od Velikog prevojem Grebac, sa najvišim vrhom Kupinjak (946 m). Greben je dugačak 42 km i od njega se odvajaju široke kose, a najizrazitiji su prema severu vrhovi Zmajevac i Bela stena. Prevojem Grebac vodi put Prokuplje-Kruševac (preko Ribarske Banje).

Planina je hidrografski bogata, sa tokovima koji pripadaju slivovima Južne Morave, Toplice i Rasine. [1]

Jastrebac se odlikuje obilnom listopadnom, uglavnom bukovom i četinarskom šumom. Po lepoti se izdvajaju rezervat belih breza, ali i brojni vodeni tokovi, izvori i potoci. U okolnim rečicama i potocima mogu se naći rečni rakovi i slobodna pastrmka, što je znak izuzetno čiste vode. Za one koji vole prirodnu hranu, Jastrebac obiluje mnoštvom samoniklog jestivog bilja: sremuša, koprive, maslačka, divljih jagoda, jabuka i krušaka, raznih vrsta jestivih gljiva... koje je uz dobru pripremu, izuzetno zdrava hrana.

U podnožju Malog Jastrepca sa jugoistočne strane nalaze se Krajkovačko jezero i Oblačinsko jezero.[2]

Turizam i lov uredi

Izletište „Jastrebac“ se nalazi na 480 m nadmorske visine i raspolaže dobrim smeštajnim kapacitetima. Veštačko jezero omogućava kupanje u letnjim mesecima, a zimi gostima stoji na raspolaganju ski lift sa ski-stazom dužine 300 m. Ubraja se u kategoriju lakih staza, a nalazi se na nadmorskoj visini od 560 m.

U podnožju Jastrepca nalaze se brojni lekoviti mineralni izvori, Ribarska Banja sa savremenim rehabilitacionim centrom, Lomnička „kisela voda“, Belovodski kiseljaci i dr.

Omiljene planinarske maršrute su do „Bele Stene“ (1257 m), „Stracimira“ (1390 m), „Maznice“ (1140 m), kao i izleti do „Majorove česme”, česme „Dve sestrice”, stare crkve Sv. Petke, ”Doline breza”, srednjovekovnog utvrđenja „Gradac”... Kraj Lomničke reke i odmarališta u Ravništu nalazi se planinarski dom - „Limarev dom” (521 m). Do njega se stiže od Kruševca, asfaltnim putem u dužini od 22 km.

Lovište „Veliki Jastrebac“ nazvano je po planini Veliki Jastrebac, čiju teritoriju pokriva svojim većim delom. Od Kruševca je udaljeno 23 km. Lovište je osnovano 1948. god, a još su u 19. veku postojali podaci o bogatstvu ove planine brojnom i autohtonom divljači.

U centralnom delu planine, u dolini Lomničke reke, nalazi se uzgajalište krupne divljači visoke trofejne vrednosti. Lovci mogu da love jelena, divlju svinju i srndaća. U okviru lovišta „Veliki Jastrebac“ nalazi se izletište sa jezerom i ugostiteljskim objektima, lovačkom kućom i ostalim lovno-tehničkim objektima, koji zadovoljavaju standarde lovnog turizma.

 
Pogled na Jastrebac iz Kruševca

Prikaz u kulturi uredi

Jastrebac je prikazan u romanu Dobrice Ćosića "Daleko je Sunce" (1951), koji prikazuje Rasinski partizanski odred koji je delovao na ovoj planini.[3]

Takođe je prikazan u filmu Daleko je sunce (1953), koji predstavlja ekranizaciju istoimenog Ćosićevog romana.[3]

Reference uredi

  1. ^ Delibašić, Tomica (2019). Planine i vrhovi Balkana. JP Službeni glasnik, Planinarski savez Srbije. 
  2. ^ „NI NE SLUTITE KOLIKO DOBARA IMA OVA PLANINA Izgrađena je od paleozojskih škriljaca i magmatskih stena (FOTO/VIDEO) | Lepote Srbije”. https://lepotesrbije.alo.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-01-30.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)
  3. ^ a b „Dobrica i Jastrebac ili „Daleko je sunce. jastrebaclakeresort. 8. 8. 2018. Arhivirano iz originala 15. 6. 2021. g. Pristupljeno 15. 6. 2021. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi