Jesenice
Jesenice (sloven. Jesenice, nem. Aßling) je jedan od većih gradova u Sloveniji i važno naselje Gorenjske regije i alpskog dela države. Jesenice je i upravno središte istoimene opštine Jesenice.
Jesenice sloven. Jesenice | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovenija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2002. | 13.429 |
— gustina | - st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 26′ 03″ S; 14° 03′ 03″ I / 46.4341666667° S; 14.0508333333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 576,3 m |
Površina | - km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | - |
Veb-sajt | |
www.jesenice.si |
Opština Jesenice poznata je po dugoj tradiciji proizvodnje gvožđa i čelika i staroj topionici.
Geografija uredi
Prirodne odlike uredi
Jesenice se nalaze na severozapadu države, blizu granice sa Austrijom. Grad se nalazi usred alpskog planinskog masiva. Severnim od grada izdižu se Karavanke, a južno Julijski Alpi. U sredini se nalazi dolina Save Dolinke, gde se smestio i sam grad Jesenice. Zbog uzanosti doline Jesenice su jako izdužen grad.
Klima i vode uredi
U opštini vlada umereno kontinentalna klima.
Sava Dolinka protiče kroz grad.
Istorija uredi
Jesenice su gorenjsko naselje. Nastale su u kraju u kome su u prošlosti u kovačnicama i fužinama izrađivani razni predmeti od gvožđa. Jedna fužina nalazila se u selu Savi, usred današnjih Jesenica. Ona je koristila vodnu snagu Save i prerađivala iskopanu rudu gvožđa u neposrednoj okolini. Godine 1869. umesto primitivne fužine podignuta je moderna železara, jer je godinu dana ranije otvorena prva gorenjska železara Kranj - Jesenice - Trbiž. Prestankom rada starih fužina u okolini Jesenica (Radovna, Bohinj i dr), radnici su se preselili u Jesenice. Jesenička železara imala je visoke peći sa koksarom u Škednju kod Trsta, gde se topila ruda, koja je uvožena iz prekomorskih zemalja. Sirovo gvožđe dopremano je u Jesenice na dalju preradu.
Kada je nova granica 1918. odvojila Jesenice od Škednja, jesenička železara počela je da prerađuje gvožđe iz jugoslovenskih rudnika. U železari je 1939. godine bilo zaposleno 3.880 radnika, od kojih je oko 2.000 otišlo u partizane 1941. godine.[1] U oktobru 1936. otkriven je spomenik kralju Aleksandru.[2]
Stanovništvo uredi
Grad Jesenice danas ima oko 14.000 stanovnika, a sa predgrađima oko 21.000 stanovnika. U odnosu na druge značajne gradove Slovenije Jesenice imaju veći udeo stanovništva sa područja bivše Jugoslavije, što je povezano sa naglašenim industrijkim karakterom grada, posebno zahvaljujući ulozi središta crne metalurgije.
Galerija uredi
-
Pogled na grad iz doline Save Dolinke
-
Stari deo Jesenica
-
Muzej grada u staroj kasarni
Reference uredi
- ^ Dr Jovan Đ. Marković, Gradovi Jugoslavije. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1971.
- ^ "Politika", 12. okt. 1936