Jovan Soldatović
Jovan Soldatović (Čerević, 26. novembar 1920 — Novi Sad, 7. oktobar 2005) bio je jugoslovenski i srpski vajar.
Jovan Soldatović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 26. novembar 1920. |
Mesto rođenja | Čerević, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
Datum smrti | 7. oktobar 2005.84 god.) ( |
Mesto smrti | Novi Sad, Srbija i Crna Gora |
Biografija uredi
Rođen je 26. novembra 1920. godine u Čereviću. Tokom Drugog svetskog rata se borio na strani partizana.[1]
Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1948. godine, a zatim je neko vreme bio saradnik Majstorske radionice Tome Rosandića.
Prvi put je izlagao 1949. godine. Imao je više samostalnih izložbi u Beogradu i Novom Sadu.[2] Učestvovao je na brojnim skupnim izložbama Udruženja likovnih umetnika Srbije, Udruženja likovnih umetnika Vojvodine, Mediteranskom bijenalu u Aleksandriji, Međunarodnom bijenalu skulpture na otvorenom u Antverpenu, Oktobarskom salonu u Beogradu, Salonu u Rijeci, Trijenalu u Beogradu, te na više reprezentativnih izložbi savremene jugoslovenske umetnosti u Briselu, Parizu i drugde. Učestvovao je 1957. na izložbi savremene srpske skulpture, Galerija ULUS-a, Beograd.[3]
Izlagao je u okviru Jugoslovenskog paviljona na Svetskoj izložbi u Briselu 1958. godine.[4]
Bio je pripadnik likovne grupe „Prostor 8“.[5] Autor je brojnih skulptura i spomenika.
Soldatović se bavio pedagoškim radom i delovao kao profesor na slikarskom odseku Više pedagoške škole u Novom Sadu.[6]
Odabrana dela uredi
- Spomenik „Streljanim rodoljubima“, Žabalj 1962.[7]
- Borba jelena, Novi Sad, 1965.[8]
- Spomenik žrtvama racije „Porodica“, Novi Sad 1971.
- Spomenik Đuri Jakšiću, Novi Sad, 1982.[9]
- Spomenik žrtvama racije, Čurug
- Spomenik deci-žrtvama racije „Majka i dete“, Čurug
- Skulptura srne i laneta, Vila Mir, Beograd[10]
- Spomen-park Sremski front, Šid 1981
- Spomenik „Suđaje”, Kragujevac 1979.
- Spomenik Konfučiju u Beogradu
- Spomenik borcima NOR-a i žrtvama fašizma 1941—1945, Đurđevo
Galerija uredi
-
Spomenik žrtvama racije „Porodica“ u Novom Sadu[11]
-
Spomenik „Streljanim rodoljubima“ kod Žablja
-
Spomenik Đuri Jakšiću podignut 1990. u Skadarliji
-
Spomen-obeležje Sremski Front
-
Majka i dijete, Banja Luka
Reference uredi
- ^ „Biografija”. Jovan Soldatović (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-19.
- ^ „Jovan Soldatović”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 2021-11-02. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „Savremena srpska skulptura”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1957-01-12. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „Jugoslovenski paviljon na Svetskoj izložbi u Briselu”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1958-04-17. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „Osam beogradskih vajara – Grupa Prostor 8”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1957-08-21. Pristupljeno 2024-01-19.
- ^ „Biografija”. Jovan Soldatović (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „Spomenik borcima Šajkaškog odreda, Žabalj”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1962-07-04. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „Skulptura Borba jelena, Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1965-04-22. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „Spomenik Đuri Jakšiću, Novi Sad”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1982-04-02. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ Mastilović, Ivana Jasnić. „EKSKLUZIVNE FOTOGRAFIJE Ovo je jedna od NAJČUVANIJIH VILA u celoj Srbiji, građena je za Tita, a u nju ulaze samo NAJVIŠI STRANI ZVANIČNICI”. Blic.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-08-18.
- ^ „Spomenik žrtvama fašizma (Porodica), Novi Sad”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1971-10-23. Pristupljeno 2024-01-26.
Literatura uredi
- Revolucionarno vajarstvo. „Spektar“, Zagreb 1977. godina.
Spoljašnje veze uredi
- Akademski vajar Jovan Soldatović - Zvanična internet prezentacija
- Buđenje savesti – Jovan Soldatović, pristupljeno 13. avgusta 2011.
- Vajari – Jovan Soldatović Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. septembar 2011), pristupljeno 14. avgusta 2011.
- Sto godina od rođenja Jovana Soldatovića („Politika”, 30. novembar 2020)