Ljiljana Crepajac (Beograd, 14. septembar 1931[1] — Beograd, 6. septembar 2018)[2] bila je srpski klasični filolog i prevodilac, redovni profesor (1987) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Predavala je Istorijsku gramatiku grčkog jezika. Bila je upravnik Odeljenja za klasične nauke (od 1994).

Ljiljana Crepajac
Lični podaci
Datum rođenja(1931-09-14)14. septembar 1931.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti6. septembar 2018.(2018-09-06) (86 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Porodica
SupružnikLjubomir Crepajac
Naučni rad
PoljeKlasična filologija, prevođenje
InstitucijaFilozofski fakultet Univerziteta u Beogradu

Studije klasične filologije otpočela 1950. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, tu je diplomirala i doktorirala, a na Univerzitetu u Kopenhagenu magistrirala. Na Odeljenju za klasične nauke profesori su joj bili Miloš N. Đurić, Milan Budimir i Anica Savić Rebac.

Govorila je engleski, nemački, ruski, italijanski i francuski jezik, a latinski i (staro)grčki pisala.

Glavna dela uredi

  • O prefiksalnom a u klasičnim jezicima, doktorska disertacija (1973);
  • Στοιξεια ελληνικα: osnovi grčke glotologije s Milanom Budimirom (prvo izdanje: Beograd, 1967; poslednje, peto izdanje: Beograd, 1997);
  • O dvema inversnim indoevropskim leksičkim grupama, u Zbornik Filozofskog fakulteta, 7, 1963.
  • Uz istoriju grčkog pluskvamperfekta, Beograd, 1970.
  • Lat. pio grč. τι(ν)ω, srpskohrv. kajati, Skoplje, 1971.
  • Iz helenske glotologije s Milanom Budimirom, Beograd, 1976.
  • Primarne sinestesije u indoevropskom, u Zbornik Filozofskog fakulteta, 10, 1968.
  • Indoeuropäische Gutturale im Griechischen und mykenische Zeugnisse, u Tractata Mycenaea. Proceedings of the Eighth International Colloquium on Mycenaean Studies, Held in Ohrid (15-20 September 1985), Skoplje, 1987.
  • Zur Etymologie von griechischen σίδαρος und (σ)μύδρος u Zeitschrift fur vergleichende Sprachforschung, 80, (1966)
  • Pelastička teorija Milana Budimira, u Saecula confluentia: zbornik radova sa naučnog skupa posvećenog 120–godišnjici nastave klasične filologije na Beogradskom univerzitetu, Beograd, 2004.

Prevodi uredi

Sa grčkog uredi

Sa latinskog uredi

Sa engleskog uredi

Nagrade uredi

Reference uredi

  1. ^ Kojčić, Dragoljub, ur. (2013). Srpski Who is Who 2011-2013, str. 773. Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-18446-7. 
  2. ^ Politika, 18. septembar 2018, str. 28, porodična umrlica