Avalit je mineral koji pripada vrsti ilita. Ime je dobio po planini Avali, južno od Beograda u Srbiji, gde je nađen. To je mineral koji se obično nalazi sa kvarcom i dolomitom, budući da su nalazišta u Srbiji na istim lokalitetima.

Zelene je boje, prvi ga je pronašao i prijavio pronalazak 1884. godine srpski hemičar Sima Lozanić.

Sastav avalita uredi

jedinjenje formula procentni udeo (%)
silicijum-dioksid SiO2 54,66
aluminijum(III)-oksid Al2O3 20,46
hrom(III)-oksid Cr2O3 10,88
gvožđe(III)-oksid Fe2O3 1,80
magnezijum-oksid MgO 2,06
kalijum-oksid K2O 4,61
voda H2O 5,66

Istorijat uredi

Avalit je pronašao Sima Lozanić u avalskim hidrotermalnim kvarcitima sa cinabaritom i on mu je i dao naziv. Prvi put je analizirao ovaj mineral 1884. godine, ali tada nije imao čist uzorak, pa je ponovio analizu 1893. Tada je uzorak bio u vidu zelenog praha. Lozanić je odredio hemijsku formulu avalita kao: (H2Al2Si3O10)•H2K4MgSi3O10, odnosno opisao ga je kao aluminosilikat hroma i kalijuma, ali ga je redefinisao Stangačilović 1956. godine kao hromni ilit.

Navedeni sastav minerala odgovara uzorku koji je sušen na temperaturi koja prelazi 100 °C. i koji je ispran hlorovodoničnom kiselinom. Reaguje samo s fluorovodoničnom kiselinom

Z. Maksimović je 1957. godine potvrdio da je Lozanić bio u pravu kada je 1884. pronašao da su milošin i aleksandrolit nastali raspadanjem avalita, pri čemu se izdvajaju alkalije i deo silicijum-dioksida.

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Bojović, S. Sima Lozanić (1847—1935). Edicija Najznamenitiji Srbi. kolo 1, Velikani nauke. Princip: Beograd. . 1996. ISBN 978-86-82273-04-2.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

Spoljašnje veze uredi