Agim Ramadani
Agim Ramadani (Žegra, 3. maj 1963 — Košare, 11. april 1999) bio je albanski separatista i paravojni komandant. Najpre je bio oficir Jugoslovenske narodne armije, a potom jedan od zapovednika secesionističke Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koji je poginuo u bici na Košarama.
Agim Ramadani | |
---|---|
Lični podaci | |
Nadimak | Katana |
Datum rođenja | 3. maj 1963. |
Mesto rođenja | Žegra, SR Srbija, SFR Jugoslavija |
Datum smrti | 11. april 1999.35 god.) ( |
Mesto smrti | Košare, Srbija, SR Jugoslavija |
Vojna karijera | |
Vojska | Jugoslovenska narodna armija Oslobodilačka vojska Kosova |
Učešće u ratovima | Rat na Kosovu i Metohiji Bitka na Košarama |
Biografija
urediRođen je 3. maja 1963. godine u selu Žegra. Njegova porodica poriče sa planine Karadak, tačnije iz sela kod Preševa. U rodnom selu je završio osnovnu školu, a potom Srednju tehničku školu u Gnjilanu. Učestvovao je u demonstracijama i nemirima na Kosovu i Metohiji 1981. godine, zbog čega je izbačen iz škole i osuđen na dva meseca zatvora.
U Zagrebu je završio Vojnu akademiju i postao oficir Jugoslovenske narodne armije. JNA je napustio odmah po izbijanju rata u Hrvatskoj 1991. godine, a u decembru 1992. godine odlazi u Švajcarsku. Oženio se Šukrijom i dobio sinove Džetona i Edona, te kćerku Lorinu. U Švajcarskoj se upoznao sa albanskim emigrantima koji su pripremali terorističke akcije na Kosovu i Metohiji.
Na proleće 1998. godine, odlazi u Albaniju sa grupom albanskih ekstremista i tamo prolazi obuke za akcije. Granicu SRJ prelazi ilegalno 24. juna i deluje na prostoru Metohije, pod direktnom komandom Ramuša Haradinaja. U avgustu i septembru, Ramadanijeva grupa je izvršila dva napada na jugoslovenske graničare i tom prilikom ubila nekoliko desetina vojnika.
Ramadani je 30. septembra sa svojom grupom organizovao zasedu u rejonu karaule Košare, u kojoj su ubijena šestorica pripadnika 53. graničnog bataljona: Miloš Pavlović (32), Vladimir Radoičić (19), Ilija Pavlović (19), Miroslav Jocić (30) i Miladin Gobeljić (20).[1]
Na Veliki petak 9. aprila 1999. godine, predvodio je 138. brigadu OVK u napadu na karaulu Košare. Pogođen je snajperskim metkom 11. aprila i poginuo na mestu.
Nasleđe
urediPosthumno mu je dodeljeno priznanje "heroj Kosova". Vlasti jednostrano proglašene i delimično priznate Republike Kosovo aktivno grade kult Ramadanija, kroz podizanje njegovih spomenika i bisti, imenovanjem ulica (jedna od glavnih ulica u Prištini nosi njegovo ime).
Gold AG, albanski reper iz Srbije, posvetio mu je pesmu Armikut si perulet („Za neprijatelje lȗk”; „Ustrelitelj neprijatelja”).
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Agim Ramadani Katana”. Zločini nad Srbima.
Spoljašnje veze
uredi- John Oppenheim; Willem-Jan van der Wolf; Global Law Association (1997). Global war crimes tribunal collection. Global Law Association.