Aerodrom Ženeva
Međunarodni aerodrom Ženeva (franc. Aéroport international de Genève, nem. Flughafen Genf; IATA: GVA, ICAO: LSGG) je međunarodni aerodrom grada Ženeve u istoimenom kantonu, smešten u prigradskim opštinama Meren, Le Gran-Sakoneks i Belvi, a 4 km severozapadno od središta grada. U blizini aerodroma se nalazi granica Švajcarske sa Francuskom.
Aerodrom Ženeva | |||
---|---|---|---|
Opšti podaci | |||
Izvorni naziv | franc. Aéroport de Genève nem. Flughafen Genf | ||
IATA | GVA | ||
ICAO | LSGG | ||
Tip | Međunarodni | ||
Operator | Grad Ženeva | ||
Otvoren | 1922. | ||
Država | Švajcarska | ||
Pokrajina | Kanton Ženeva | ||
Lokacija | Meren, Le Gran-Sakoneks i Belvi | ||
Najbliži grad | Ženeva | ||
Gradovi koji se služe aerodromom |
Ženeva | ||
Nadmorska visina | 430 m | ||
Koordinate | 46° 14′ N 6° 06′ E / 46.233° S; 6.100° I | ||
Poletno-sletne staze | |||
Smer | Dužina | Površina | |
m | ft | ||
05/23 | 3.900 | 12.795 | beton |
05L/23R | 823 | 2.700 | trava/zemlja[1] |
Aerodrom Ženeva je posle aerodroma Ciriha, po broju putnika, drugi po veličini aerodrom u Švajcarskoj. Ovome naročito doprinosi to što je grad sedište mnogih svetskih organizacija. 2018. godine kroz aerodrom je prošlo više od 17,5 miliona putnika[2].
Avio-prevoznik koji ima sedište na ženevskom aerodromu je „Izidžet Švajcarska”, a aerodrom je avio-čvorište i za najvećeg švajcarskog prevoznika „Sviser”.
Redovne linije uredi
Ovaj članak ili jedan njegov deo nije ažuriran. Ažurirajte ovaj članak kako bi prikazao nedavne događaje ili najnovije dostupne informacije. Pogledajte stranicu za razgovor za više informacija. |
Sledeće redovne putničke avio-kompanije koriste aerodrom Ženeva (decembar 2007):
- Aeroflot (Moskva-Šeremetjevo)
- Ajdelveis er (Kos, Las Palma, Priština, Tenerife, Hurgada, Šarm el Šeih)
- Alitalija (Milano-Malpensa, Rim-Fiumičino)
- Atlas Blu (Marakeč)
- Afrika ervejz (Tripoli)
- Blu ajlands (Gernzi, Džersi)
- bmi
- bmibejbi (Birmingem, Kardif, Mančester, Notingem)
- Brisel erlajns (Brisel)
- Britiš ervejz (London-Hitrou, London-Getvik)
- Darvin erlajns (Kagliari [sezonski], Dubrovnik, Lugano, Olbia [sezonski])
- EgiptEr (Kairo, Hurgada, Šarm El Šeik)
- El Al (Tel Aviv)
- Er Alžir (Alžir, Konstantin, Oran)
- Er Lingus (Belfast, Dablin)
- Er Malta (Katania, Malta)
- Er Mauricijus (Port Luis)
- Er Frans (Ažaksio, Bijaric, Bordo, Kalvi, Klermon Feran, Nont, Paris-Šarl de Gol, Tuluz)
- Sitidžet (London-Siti)
- Itihad ervejz (Abu Dabi)
- Iberija erlajns (Madrid)
- Izidžet (Alisante, Amsterdam, Barselona, Belfast, Berlin-Šenefeld, Birmingem, Bordo, Bristel, Brisel, Budimpešta, Bornmuf, Glazgov, Edinburg, Ibica, Kagliari, Las Palmas, Liverpul, Lisabon, London-Getvik, London-Luton, London-Stensted, Madrid, Malaga, Marakeč, Nica, Notingem, Njukasl, Palma de Majorka, Paris-Orli, Porto, Rim-Čampino)
- iziDžet Švajcarska (Brisel, Prag)
- Iran er (Teheran-Imam Homeini)
- KLM (Amsterdam)
- Katar ervejz (Doha, Njuark)
- Kliker (Barselona)
- Kontinental erlajns (Njuark)
- Kuvajt ervejz (Kuvajt, Pariz-Šarl de Gol)
- LOT Poliš erlajns (Varšava)
- Lukser (Luksemburg)
- Lufthanza (Frankfurt)
- Lufthanza Ridženal - letove obavlja Augsburg ervejz (Minhen)
- Lufthanza Ridženal - letove obavlja Er Dolomiti (Minhen)
- Lufthanza Ridženal - letove obavlja Jurovings (Diseldorf)
- Lufthanza Ridženal - letove obavlja Lufthansa SitiLajn (Diseldorf, Minhen, Hamburg)
- Malev (Budimpešta)
- Midl Ist erlajns (Bejrut)
- Norveški er šatl (Oslo)
- Olimpik erlajns (Atina)
- Ostrijan erlajns (Beč)
- Rojal er Marok (Kasablanka)
- Rojal Đordanija (Aman)
- Rosija (Sankt Peterburg)
- Saudi Arabijan erlajns (Jedah, Mančester, Riad)
- Svis internašonal er lajns (Atina, Barselona, Bukurešt-Otopeni [od aprila 2008.], Varšava [od aprila 2008.], Moskva-Domodedovo, Njujork-DžFK, Prag, Rim-Fiumičino [od aprila 2008.], Čikago [od aprila 2008.], Cirih)
- Svis juropijan erlajns (Valencija, London-Siti, Malaga, Mančester, Prag, Cirih)
- Skandinejvijan erlajns sistem (Kopenhagen, Stokholm-Arlanda)
- Sterling erlajns (Kopenhagen)
- TAP Portugal (Lisabon, Porto)
- Tomsonflaj (Šefild)
- Tuniser (Đerba, Monastir, Tunis)
- Terkiš erlajns (Istanbul-Ataturk)
- Finer (Helsinki)
- Flajbabu (Biaric, Valensija, Venecija, Ibiza, Lugano, Marselj, Napulj, Nica, Olbia, San Trope, Florencija)
- Flajbe (Ekseter, Njukej, Ostrvo Man [od 2. februar 2008.], Sautempton)
- Flajglobspan (Edinburg)
- Helo (Priština)
Izvori uredi
- ^ „World Aero Data: GENEVA COINTRIN - LSGG”. Arhivirano iz originala 20. 02. 2019. g. Pristupljeno 19. 02. 2019.
- ^ „Moderate increase in the number of passengers and decrease in aircraft movement in 2018 - Genève Aéroport”. Arhivirano iz originala 20. 02. 2019. g. Pristupljeno 19. 02. 2019.