Aleksandar Ristović

српски песник

Aleksandar Ristović (Čačak, 24. avgust 1933Beograd, 30. januar 1994) bio je srpski pesnik.[1]

Aleksandar Ristović
Lični podaci
Puno imeAleksandar Ristović
Datum rođenja24. avgust 1933.
Mesto rođenjaČačak, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti30. januar 1994.
Mesto smrtiBeograd, Savezna Republika Jugoslavija

Biografija uredi

U rodnom gradu je završio osnovnu i srednju školu. Studije književnosti završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu.[2]

Radni vek je započeo u čačanskim osnovnim školama i Gimnaziji, a nastavio kao urednik u beogradskim izdavačkim kućama Mlado pokolenje i Nolit. U Nolitu je uređivao čuvenu biblioteku Moja knjiga, u kojoj su objavljivana znamenita dela iz omladinske književnosti i književnosti za decu, kao i ediciju za savremenu srpsku poeziju.

Aleksandar Ristović je prevodio sa francuskog jezika. U njegovom prevodu, 1969. godine, objavljena je zbirka pesama Žaka Prevera Poezija. Pored prevoda dela Šarla Bodlera, Kloda Kampanja, Alena Rob-Grijea i drugih francuskih književnika, u periodici je objavio brojne prikaze knjiga. Autor je čitanki za osnovnu školu, priređivač brojnih knjiga za decu.

Zbornik radova Poezija Aleksandra Ristovića, sa naučnog skupa posvećenog stvaralaštvu Aleksandra Ristovića koji je održan 22. aprila 2010. godine u Čačku, u okviru programa 47. Disovog proleća, objavila je Gradska biblioteka Vladislav Petković Dis, Čačak, 2011. godine.

Čarls Simić je napisao esej o njegovoj poeziju, koju je hvalio rekavši kako nikada nije prethodno video sličnu poeziju.[3]

Nagrade uredi

Dela uredi

Poezija uredi

  • Sunce jedne sezone, Nolit, Beograd, 1959;
  • Ime prirode, Bagdala, 1962;
  • Drveće i svetlost unaokolo, Prosveta, Beograd, 1964;
  • Venčanja, Nolit, Beograd, 1966;
  • Tekstovi, Prosveta, Beograd, 1969;
  • O putovanju i smrti, Nolit, Beograd, 1976;
  • Ta poezija, Nolit, Beograd, 1979;
  • Ulog na senke, SKZ, Beograd, 1981;
  • Nigde nikog, Nolit, Beograd, 1982;
  • Gore i dole, Gradska biblioteka u Čačku, 1983;
  • Dnevne i noćne slike, Narodna knjiga, Beograd, 1984;
  • Slepa kuća i vidoviti stanari, Nolit, Beograd, 1985;
  • Lak kao pero, Nolit, Beograd, 1988;
  • Platno, Narodna knjiga, Beograd, 1989;
  • Praznik lude, Prosveta, Beograd, 1990;

Roman uredi

  • Trčeći pod drvećem, Prosveta, Beograd, 1970;

Poetska proza uredi

  • Pisma sanjalici", Nolit, Beograd, 1972;

Posthumno objavljene knjige poezije uredi

  • Hladna trava, Matica srpska, Novi Sad, 1994;
  • Mirisi i glasovi, Izabrane pesme, priredio Pavle Zorić, Srpska književna zadruga, Beograd, 1994;

Izdavačka kuća Nolit objavila je takođe posthumno, izbor iz pesnikove rukopisne građe u pet tomova, koji su sačinili Milica Nikolić i Miloš Stambolić:

  • Kost i koža, poema, Nolit, Beograd, 1995;
  • Neki dečak, Nolit, Beograd, 1995;
  • Svetiljka za Ž.Ž.Rusoa, Nolit, Beograd, 1995;
  • Pesme (1984 - 1994), Nolit, Beograd, 1995;
  • Mali eseji, Nolit, Beograd, 1995.

U izboru i prevodu Čarlsa Simića, na engleski jezik:

  • Some other Wine and Light, Selected poems, translated by Charles Simic, The Charioteer Press, Washington, USA, 1989;
  • Devil's Lunch, Selected poems, translated by Charles Simic, Faber and Faber, London, New York, 1999.

U izboru pesnikove kćeri, Ane Ristović, i prevodu Uroša Zupana, objavljene su izabrane pesme Aleksandra Ristovića na slovenačkom jeziku:

  • Aleksandar Ristović, Obiranje jabolk, Izbrane pesmi, prevedel Uroš Zupan, KUD Kentaver, Ljubljana, 2016.

Izbor iz poezije Aleksandra Ristovića pod nazivom ,,Semenka pod jezikom, priredila je i za njega pogovor napisala Tanja Kragujević, i on je objavljen u izdavačkoj kući Agora, 2014. godine.

Sabrana dela Aleksandra Ristovića objavljuje u okviru edicije Kapital Kulturni centar Novog Sada, i do sada su objavljena prva dva toma:

Reference uredi

  1. ^ Ristović, Aleksandar. Slepa kuća i vidoviti stanari : pesme. Beograd : Nolit, 1985. str. 119. 
  2. ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 711. 
  3. ^ Simić, Čarls (2016). Tamo gde počinje zabava. Arhipelag. str. 100—101.