Aleksander Hamilton

први секретар Трезора и оснивач Сједињених Држава

Aleksander Hamilton (engl. Alexander Hamilton; 11. januar 1755 ili 1757[1] – 12. jul 1804) bio je američki ekonomista, politički teoretičar i prvi sekretar finansija SAD. Po njegovoj zamisli je sazvana Filadelfijska konvencija, a kao pionir američkog ustavnog prava je bio koautor Federalističkih spisa, dela koje se smatra glavnim izvorom za tumačenje Ustava SAD. Zbog svega toga se Hamilton smatra jednim od Očeva osnivača SAD.

Aleksander Hamilton
Aleksander Hamilton, portet izradio Džon Trambul
Lični podaci
Datum rođenja(1755-01-11)11. januar 1755. ili 1757.
Mesto rođenjaČarlston, Britanska Zapadna Indija
Datum smrti12. jul 1804.(1804-07-12) (49 god.)
Mesto smrtiNjujork, SAD
DržavljanstvoSAD
Porodica
SupružnikElizabet Šujler Hamilton
Politička karijera
Politička
stranka
Federalistička stranka
1. sekretar finansija
11. septembar 1789 — 31. januar 1795.
NaslednikOliver Volkot mlađi

Potpis

Hamilton se rodio na ostrvu Nevis u Britanskoj Zapadnoj Indiji,[2] a obrazovanje stekao u Trinaest kolonija Severne Amerike.[3] Kada su se kolonije pobunile protiv britanske vlasti, Hamilton se priključio revolucionarima i njihovoj miliciji i izabran je za kapetana artiljerije. Za vreme rata je postao ađutant i bliski prijatelj Džordža Vašingtona.

Nakon završetka rata je izabran kao delegat u Kontinentalni kongres, ali je podnio ostavku kako bi se posvetio biznisu te osnovao Banku Njujorka. Hamilton je tada stekao mišljenje kako američka ekonomija ne može napredovati ako SAD ostanu konfederacija suverenih država, pa se zalagao za transformaciju SAD u nacionalnu državu sa snažnom centralnom vlašću. Za te se ideje zalagao na Ustavnoj konvenciji i deo njih je postao deo novog Ustava. U vlastitoj državi Njujork Hamilton je o tom pitanju bio u manjini, ali je s vremenom i ona ratifikovala novi Ustav.

Kada je 1789. po novom Ustavu formiran kabinet na čelu s Vašingtonom, Hamilton je postao njegov član, odnosno prvi sekretar finansija. S vremenom je došao u oštar sukob s državnim sekretarom Tomasom Džefersonom oko toga kako se mlada nacija mora razvijati - Hamilton se zalagao za razvoj industrije, velikih gradova i snažnu centralnu vlast, dok je Džeferson preferirao poljoprivredu, selo i više vlasti federalnim državama. Taj sukob je doveo do stvaranja dveju stranaka - Hamiltonove Federalističke i Džefersonove Demokratsko-republikanske.

Drugi važan izvor sukoba s Džefersonom bio je odnos prema Francuskoj revoluciji, odnosno učestvovanju SAD u sukobu Velike Britanije s francuskom revolucionarima. Hamilton se zalagao za saradnju s bivšom kolonijalnom maticom. Godine 1795. Hamilton je bio prisiljen dati ostavku zbog skandala nakon otkrivanja vanbračne ljubavne veze s Marijom Rejnolds, ali je zato tri godine kasnije stekao komandu nad Vojskom SAD u Američko-francuskom pomorskom ratu.

Sukob Hamiltona s federalističkim predsednikom Džonom Adamsom je godine 1800. omogućio da na vlast dođe Džeferson. Hamilton se ponovno vratio preduzetništvu i 1801. godine osnovao Njujork post. Dugogodišnje suparništvo s potpredsednikom Aronom Berom je 1804. eskaliralo u sukob završen dvobojem u kome je Hamilton ubijen.

Reference uredi

  1. ^ Logan, Erin B. (12. 7. 2018). „Alexander Hamilton, immigrant and statesman, dies at 47 — or 49”. The Washington Post. 
  2. ^ Ramsing, Holger Utke (1939). „Alexander Hamilton”. Personalhistorisk Tidsskrift (na jeziku: Danish): 225—70. 
  3. ^ Lewisohn 1975, str. 17–30

Literatura uredi

  • Lewisohn, Florence (1975). What So Proudly We Hail-Alexander Hamilton's West Indian Boyhood. American Revolution Bicentennial Commission of the Virgin Islands. St. Croix. str. 17—30. 

Biografije uredi

Specijalizovane studije uredi

Primarni izvori uredi

  • Cooke, Jacob E., ed. Alexander Hamilton: A Profile. 1967. (short excerpts from Hamilton and his critics)
  • Cunningham, Noble E. Jefferson vs. Hamilton: Confrontations that Shaped a Nation. 2000. (short collection of primary sources, with commentary)
  • Freeman, Joanne B., ur. (2001). Alexander Hamilton: Writings. The Library of America. str. 1108. ISBN 978-1-931082-04-4.  (all of Hamilton's major writings and many of his letters)
  • Freeman, Joanne B., ed., The Essential Hamilton: Letters & Other Writings (Library of America, 2017) 424 pp. (abridged ed.)
  • Frisch, Morton J., ed. Selected Writings and Speeches of Alexander Hamilton. 1985.
  • Goebel, Julius, Jr., and Joseph H. Smith, eds. The Law Practice of Alexander Hamilton. 5 vols. Columbia University Press, 1964–80. (comprehensive edition of Hamilton's legal papers)
  • Hamilton, Alexander. Report on Manufactures. (economic program for the United States)
  • Hamilton, Alexander. Report on Public Credit. (financial program for the United States)
  • Hamilton, Alexander; Hamilton, John Church. The Works of Alexander Hamilton: Miscellanies, 1789–1795: France; Duties on imports; National bank; Manufactures; Revenue circulars; Reports on claims. 1850. John F. Trow, printer. (free online e-book edition)
  • Hamilton, Alexander; Madison, James; Jay, John. The Federalist Papers. (published under the shared pseudonym "Publius")
  • Lodge, Henry Cabot, ur. (1904). The Works of Alexander Hamilton (full text online at Internet Archive). 10 vols.  Also available as The Works of Alexander Hamilton (HTML full text izd.).  (the only online collection of Hamilton's writings and letters, containing about 1.3 million words)
  • Morris, Richard, ed. Alexander Hamilton and the Founding of the Nation. 1957. (excerpts from Hamilton's writings)
  • National Archives, Founders Online – searchable edition
  • Sylla, Richard and David J. Cowen, eds. Alexander Hamilton on Finance, Credit, and Debt (Columbia UP, 2018) 346 pp. (partly abridged version of key documents; online review)
  • Syrett, Harold C., Jacob E. Cooke, and Barbara Chernow, eds. The Papers of Alexander Hamilton. 27 vols. Columbia University Press, 1961–87. (Includes all letters and writings by Hamilton, and all important letters written to him; the definitive edition of Hamilton's works, intensively annotated)
  • Taylor, George Rogers, ed. Hamilton and the National Debt. 1950. (excerpts from 1790s writings representing all sides)

Spoljašnje veze uredi