Bitka kod Kosmidiona

Bitka kod Kosmidiona je vođena 15. juna 1410. godine, između Bajazitovih sinova Muse i Sulejmana, tokom građanskog rata koji je zahvatio Osmansko carstvo posle Angorske bitke 1402. godine. Završena je pobedom Sulejmanovih snaga, a na obe strane su pored njihovih pristalica, učestvovali i njihovi hrišćanski saveznici i vazali.

Bitka kod Kosmidiona
Deo Građanskog rata u Osmanskom carstvu
Vreme15. juna 1410.
Mesto
Kosmidon blizu Konstantinopolja
Ishod Pobeda Sulejmana
Sukobljene strane
Osmanlije (Sulejman) Osmanlije (Musa)
Komandanti i vođe
Sulejman Čelebija
Vuk Lazarević
Musa Čelebija
Stefan Lazarević

Sama bitka predstavlja prvi direktan okršaj njih dvojice, a jedna od njenih posledica je pogibija srpskih plemića, Vuka Lazarevića i Lazara Brankovića, nekoliko nedelja kasnije.

Uvod u bitku uredi

Početkom 1410. godine, Bajazitov sin Mehmed, koji je vladao delovima Male Azije, poslao je Musu u Evropu, da započne borbu protiv Sulejmana. Pored dela Osmanlija, njemu su prišli srpski despot Stefan i vlaški vojvoda Mirča i on je uz njihovu pomoć ovladao Galipoljem i potukao Sulejmanovog begler-bega Sinana kod Jambola. Musina ofanziva je primorala Sulejmana da se povuče iz Male Azije i preko Bosfora prebaci u Evropu. Njega je podržao vizantijski car Manojlo II, a na njegovu stranu su prešli Brankovići (Đurađ i Lazar) i knez Vuk Lazarević.

Despot Stefan i Musa su probali da spreče prebacivanje njegovih trupa napadom na flotu brodova kod Galate, ali i pored uništenja dela brodova, nisu u tome uspeli.

Bitka uredi

Dve vojske su se sukobile 15.06. kod Kosmidiona, predgrađa vizantijskog Carigrada na obali Zlatnog roga. Sulejmanove snage su nadvladale protivnika, a sam Musa je pobegao sa bojišta kada je postao svestan da je bitka izgubljena, posle čega se i iz bitke izvukao i despot Stefan sa svojim snagama i vlastelom, među kojom se nalazio i kesar Uglješa Vlatković. On je posle toga nastavio povlačenje duž Zlatnog roga, ali se na poziv vizantijskog cara Manojla II, ukrcao u vizantijske brodove i otišao u Carigrad.

Događaji posle bitke uredi

Iako je Manojlo podržavao Sulejmana, Stefanu je u Carigradu priređen svečani doček, a sam vizantijski car mu je potvrdio despotsku titulu. Posle kraćeg boravka u vizantijskoj prestonici, Stefan se brodovima, preko Crnog mora i Dunava, uputio ka Srbiji.

Svoju pobedu, Sulejman je pokušao da iskoristi i proširi svoj uticaj na Srbiju. On je uputio Vuka Lazarevića i Lazara Brankovića, da, u odsustvu despota Stefana, preuzmu kontrolu nad njom, čime bi Musa ostao bez svog najjačeg saveznika. On je sličnu stvar pokušao da uradi i posle Angorske bitke 1402. godine, ali je Stefan pobedom u Gračaničkoj bici uspeo da se održi na vlasti. Njegov novi pokušaj su osujetili Musini ljudi koji su Vuka i Lazara presreli i zarobili kod Filipolja 04.07.Stefanov brat je odmah, po Musinom naređenju, pogubljen zbog izdaje odnosno zbog prelaska na Sulejmanovu stranu, dok je Lazar ostavljen u životu, jer je Musa pokušao da uceni njegovog brata Đurđa, koji se sa svojim snagama nalazio u sklopu Sulejmanove vojske. On je od njega zahtevao da na početku predstojeće bitke, sa svojim snagama pređe na Musinu stranu, inače će Lazar odmah biti pogubljen. Do novog okršaja došlo je 11.07. kod Hadrijanopolja i u njemu su Musine snage doživele novi poraz. Đurađ je ostao na Sulejmanovoj strani, zbog čega je, vrlo brzo nakon početka bitke, pogubljen Lazar Branković.

Pobedama kod Kosmidiona i kasnije kod Hadrijanopolja, Sulejman je uspeo da suzbije Musu, koji se nakon toga sklonio kod despota Stefana. Međutim, prilike su se vrlo brzo izmenile i Musa je već tokom prve polovine 1411. godine uspeo da potisne i eliminiše Sulejmana.

Literatura uredi

Vidi još uredi