Boroviči
Boroviči (rus. Боровичи) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u istočnom delu Novgorodske oblasti, na području Borovičkog rejona čiji je ujedno i administrativni centar. Ima status grada oblasne subordinacije.
Boroviči Boroviči | |
---|---|
![]() Železnička stanica Boroviči | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Federalni okrug | Severozapadni |
Oblast | ![]() |
Rejon | Borovički rejon |
Osnovan | prvi pomen 1495. |
Status grada | 1770. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2014. | 52.687 |
— gustina | 1.160,25 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 58° 23′ 13″ S; 33° 54′ 41″ I / 58.386944° S; 33.911389° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 90 m |
Površina | 45,41 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 174401, 174403–174409, 174411 |
Pozivni broj | +7 81664 |
Registarska oznaka | 53 |
OKATO kod | 49 408 |
OKTMO kod | 49 606 101 001 |
Veb-sajt | |
boradmin.ru/bp/bp.shtml |
Prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. u gradu je živelo 52.687 stanovnika, što svrstava Boroviče na drugo mesto u oblasti, odmah posle Velikog Novgoroda.
Geografija
urediBoroviči se nalaze na istoku Novgorodske oblasti, na području Valdajskog pobrđa. Kroz grad protiče reka Msta, a svega nekoliko kilometara uzvodno od grada na Msti se nalaze brojne kasade poznate kao Borovički slapovi. Grad se nalazi na oko 180 kilometara istočno od administrativnog centra oblasti grada Velikog Novgoroda.
Istorija
urediU jednom novgorodskom letopisu iz 1495. godine pominje se Borovičko crkveno imanje koje se nalazilo na mestu današnjeg grada. Samo naselje pominje se 1564. kao Borovičko trgovište.
Naselje je 1770. dobilo status grada, a dve godine kasnije usvojen je detaljan plan grada i gradski grb. Prema jednom katastarskom spisu iz 1785. grad Boroviči je tada imao 16 graževina od čvrstog materijala, 317 sa kamenom osnovom i čak 373 sagrađena od drveta. U isto vreme u gradu su radile 3 ciglane i veliki mlin, a dva puta godišnje održavali su se sajmovi.
U selu Končansko-Suvorovsko, na nekih 35 kilometara od grada nalazi se imanje znamenitog ruskog generala Aleksandra Suvorova. Imanje je 1942. pretvoreno u muzej od nacionalnog značaja.
Godine 1910. u gradu je otvorena velika fabrika za proizvodnju građevinskog materija. Sovjetska vlast u gradu uspostavljena je u novembru 1917. godine.
Demografija
urediPrema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 53.690 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. grad imao 52.687 stanovnika.[1]
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
37.067 | 44.123 | 54.763 | 59.646 | 63.009[2] | 57.755[3] | 53.690 | 52,687 |
Partnerski gradovi
urediGrad Boroviči ima potpisane ugovore o bratimljenju i saradnji sa sledećim gradovima:
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (27. април 2020)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.