Bretanja (istorijska provincija)

Историјски регион и бивша провинција Француске

Bretanja (franc. Bretagne, bret. Breizh) jeste poluostrvo, istorijska zemlja i kulturna regija na zapadu Francuske, zauzimajući zapadni dio onoga što je bilo poznato kao Armorika tokom perioda rimske vlasti. Bila je nezavisna kraljevina, a zatim vojvodstvo, prije nego što se ujedinilo sa Kraljevinom Francuskom 1532. kao pokrajina kojom je upravljala zasebna nacija pod jednom krunom.

Bretanja
Bretagne  (francuski)
Breizh  (bretonski)
Bertaèyn  (galo)
istorijska pokrajina
Flag of Bretanja
Zastava
Coat of arms of Bretanja
Coat of arms
Moto: nema (dejure)
Bolje smrt, nego besčašće (defakto)
Himna: nema (dejure)
Drevna zemlja mojih očeva” (defakto)
DržavaFrancuska
Najveća naselja
Površina
 • Ukupno34.023 km2 (13.136 sq mi)
Stanovništvo (2016)
 • Ukupno4,687,381
Demonim(i)Bretonci
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Leti (DST)CEST (UTC+2)
ISO 3166 kodFR-E

Za Bretanju se takođe koristi i naziv Manja ili Mala Britanija (kao suprotnost Velikoj Britaniji, sa kojom dijeli etimologiju).[1] Sjeverno od Bretanje se nalazi Lamanš, sjeveroistočno Normandija, jugoistočno istočna Zemlja Loare, južno Biskajski zaliv, a zapadno Keltsko more i Atlantski okean. Bretanja zauzima površinu od 34.023 km².

Bretanja je mjesto jedne od najstarijih svjetskih arhitektura, dom Bernenesa, tumulusa Sen Mišela i drugih, koji datiraju s početka 5. milenijuma prije n. e.[2][3] Danas, istorijska pokrajina Bretanja je podijeljena na pet departmana: Finister na zapadu, Obale Armora na sjeveru, Il i Vilen na sjevernoistoku, Morbijan na jugu i Atlantska Loara na jugoistoku.

Prema popisu stanovništva iz 2010, procjenjuje se da je istorijska Bretanja imala 4.475.295 stanovnika. Od toga 71 % je živjelo u regionu Bretanja, dok je 29 % živjelo u departmanu Atlantska Loara. Najveća metropolitanska područja 2017. bili su Nant (972.828), Ren (733.320) i Brest (321.364).[4] Bretanja je tradicionalna domovina Bretonaca i jedna od šest keltskih nacija[5][6][7][8], koja je zadržala poseban kulturni identitet koji odražava njenu istoriju. Nacionalistički pokret traži veću autonomiju unutar Francuske.[9][10]

Reference uredi

  1. ^ Payne, Malcolm; Shardlow, Steven (2002). Social Work in the British Isles. UK: Jessica Kingsley Publishers. str. 247. ISBN 978-1-8530-2833-5. 
  2. ^ „Saint-Michel tumulus”. www.megalithes-morbihan.com. Arhivirano iz originala 18. 05. 2021. g. Pristupljeno 6. 11. 2014. 
  3. ^ „The world's 10 oldest ruins” . The Telegraph. 4. 2. 2016. Arhivirano iz originala 11. 1. 2022. g. Pristupljeno 29. 6. 2016. 
  4. ^ „Tableaux de l'économie française, Édition 2020, Villes et communes de France”. INSEE. Pristupljeno 11. 12. 2020. 
  5. ^ „The Celtic League”. The Celtic League. Pristupljeno 3. 5. 2011. 
  6. ^ „Festival Interceltique de Lorient 2010”. Festival Interceltique de Lorient. Arhivirano iz originala 12. 6. 2011. g. Pristupljeno 3. 5. 2011. 
  7. ^ „Official website of the French Government Tourist Office: Brittany”. Us.franceguide.com. Arhivirano iz originala 11. 7. 2011. g. Pristupljeno 3. 5. 2011. 
  8. ^ Price, Glanville (30. 3. 1986). The Celtic connection. ISBN 9780861402489. Pristupljeno 3. 5. 2011. 
  9. ^ Sharif Gemie (2007). Brittany 1750–1950 – The Invisible Nation. University of Wales Press. 
  10. ^ „Why Independance ?”. emgann.chez.com. Pristupljeno 16. 2. 2022. 

Spoljašnje veze uredi