Valeta ili La Valeta (malt. Valletta, u svakodnevno govoru i Il-Belt, u značenju grad) je glavni grad Malte[1] i nalazi se na istoimenom ostrvu, između luke Marsamkset na zapadu i Velike luke na istoku. Njeno stanovništvo u administrativnim granicama iz 2014. godine iznosilo je 6.444.[2] Prema podacima Eurostata iz 2020. godine, Funkcionalno urbano područje i metropolitansko područje pokrivalo je celo ostrvo i ima 480.134 stanovnika.[3][4] Valeta je najjužnija prestonica Evrope,[5][note 1] i sa samo 0,61 km2 (0,24 sq mi), najmanji je glavni grad Evropske unije.[6][7] Valeta čini i jednu od 11 gradskih opština Malte. Po veličini Valeta nije najveće naselje ni grad u državi, već je to Birkirkara. Međutim, i pored toga, ona je istorijsko, kulturno i upravno središte ostrvlja vekovima. Zbog svog istorijskog i kulturnog značaja i očuvanosti starog izgleda u velikim zidinama La Valeta je stavljena na spisak svetske baštine UNESKO-a.

Valeta, La Valeta
Il-Belt — Valletta — Ċittà Umilissima
Panorama Valete iz Slijeme
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Malta
Lokalni savetValeta
Osnovan1586. god.; pre 438 godina (1586)
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2019.5.827
 — gustina7.283,75 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate35° 53′ 59″ S; 14° 30′ 53″ I / 35.899722° S; 14.514722° I / 35.899722; 14.514722
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina0-60 m
Površina0,8 km2
Valeta, La Valeta na karti Malte
Valeta, La Valeta
Valeta, La Valeta
Valeta, La Valeta na karti Malte
Ostali podaci
GradonačelnikAlfred Zammit
Poštanski brojVLT
Pozivni broj356
Veb-sajt
cityofvalletta.org

Zgrade u Valeti iz 16. veka sagradili su vitezovi hospitalci. Grad je dobio ime po Žanu Parizo de Valetu, koji je uspeo da odbrani ostrvo od otomanske invazije tokom Velike opsade Malte. Grad je baroknog karaktera, sa elementima manirističke, neoklasične i moderne arhitekture, iako je Drugi svetski rat ostavio velike ožiljke na gradu, posebno uništenjem Kraljevske opere. Grad je zvanično priznat kao mesto svetske baštine od strane Uneska 1980. godine.[8] Grad ima 320 spomenika, svi na površini od 0,55 kvadratnih kilometara (0,21 kvadratnih milja), što ga čini jednom od najkoncentrisanijih istorijskih oblasti na svetu.[8] [9] Ponekad se naziva i „muzejem na otvorenom“,[10] Valeta je izabrana za Evropsku prestonicu kulture 2018. Valeta je takođe najsunčaniji grad u Evropi.[11][12]

Poreklo naziva uredi

 
Ogromne zidine između grada i mora
 
Ulica Republike, glavna pešačka zona Valete

Zvanično ime koje je Red svetog Jovana dao gradu bilo je Humillima Civitas Valletta, tj. grad posvećen poniznosti, međutim zbog svojih bastiona i tvrđava, zajedno s lepotom baroknih zgrada duž uzanih ulica, Valeta je postala poznata kao Superbissima — „Veličanstveni“ među vladajućim kućama Evrope. Na malteškom on se uobičajeno naziva Il-Belt, što jednostavno znači „Grad“.

Geografija uredi

Valeta se smestila na severnoj strani ostrva Malta. Grad je strateški postavljen u jedinoj većoj prirodnoj luci na ostrvu Malta, koje je inače veoma okomitih i teško pristupačnih obala. Sam grad je u zidinama na omanjem poluostrvu Šeberas, koje okružuju dve prirodne luke. Tlo na kome je izgrađen grad je prilično pokretno, ali je i pored toga ovde primenjena pravilna ortogonalna ulična mreža.

Valeta je izrazito primorski grad, na poluostrvu sa tri strane okruženom vodom, koje okružuju dve prirodne luke, Marsamšet i Velika luka. Grad je stoga najveća luka na Malti, sa dokovima na Marsi, terminalom za putničke brodove koji je nedavno sagrađen u Velikoj luci, duž starih gradskih zidina s prodavnicama koje je sagradio Veliki majstor Pinto.

Klima uredi

Valeta, kao i cela Malta, ima sredozemnu klimu sa veoma toplim i suvim letima i blagim i kišovitim zimama. Srednja godišnja temperatura je 21 °C.

Klima Malte (Luga aerodrom u predgrađu Valete, 1991–2020)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Maksimum, °C (°F) 15,7
(60,3)
15,7
(60,3)
17,4
(63,3)
20,0
(68)
24,2
(75,6)
28,7
(83,7)
31,7
(89,1)
32,0
(89,6)
28,6
(83,5)
25,0
(77)
20,8
(69,4)
17,2
(63)
23,1
(73,6)
Prosek, °C (°F) 12,9
(55,2)
12,6
(54,7)
14,1
(57,4)
16,4
(61,5)
20,1
(68,2)
24,2
(75,6)
26,9
(80,4)
27,5
(81,5)
24,9
(76,8)
21,8
(71,2)
17,9
(64,2)
14,5
(58,1)
19,5
(67,1)
Minimum, °C (°F) 10,1
(50,2)
9,5
(49,1)
10,9
(51,6)
12,8
(55)
15,8
(60,4)
19,6
(67,3)
22,1
(71,8)
23,0
(73,4)
21,2
(70,2)
18,4
(65,1)
14,9
(58,8)
11,8
(53,2)
15,9
(60,6)
Količina padavina, mm (in) 79,3
(3,122)
73,2
(2,882)
45,3
(1,783)
20,7
(0,815)
11,0
(0,433)
6,2
(0,244)
0,2
(0,008)
17,0
(0,669)
60,7
(2,39)
81,8
(3,22)
91,0
(3,583)
93,7
(3,689)
580,7
(22,862)
Dani sa padavinama (≥ 1.0 mm) 10,0 8,2 6,1 3,8 1,5 0,8 0,0 1,0 4,3 6,6 8,7 10,0 61
Sunčani sati — mesečni prosek 169,3 178,1 227,2 253,8 309,7 336,9 376,7 352,2 270,0 223,8 195,0 161,2 3.054
Izvor: Meteo Climate,[13] MaltaWeather.com (sun data)[14]

Istorija uredi

Područje Valete bilo je naseljeno još u vreme praistorije i bilo je aktivno u starom i srednjem veku, ali nije imalo veći značaj do 16. veka.[15] Kamen-temeljac grada Valete postavio je Veliki majstor Reda svetog Jovana, Žan de la Valet[1]28. marta 1566. godine. Red (koji je dugo upravljao gradom i ostrvom) odlučio je da osnuje novi grad na poluostrvu Šeberas odmah posle okončanja velike opsade Malte. Kako je dato poluostrvo bilo središnje u jedinoj prirodnoj luci na ostrvu, inače veoma okomitih i teško pristupačnih obala, ovo je bio ključni potez da bi učvrstio položaj na ostrvu. Po ostrvu je red dobio i mnogo poznatiji naziv „malteških vitezova“. Grad je projektovao Frančesko Lapareli, dok je najvažnije zgrade sazidao Đerolamo Kasar. Valeta je zato grad s mnogim zgradama iz 16. veka i kasnije, ali najveći broj ih je izgrađen u vreme Vitezova svetog Jovana iz Jerusalima (Vitezova hospitalaca ili Malteških vitezova).

Prestonica Malte je postao 1570. godine.[1]

Posle duge vladavine vitezova i kratke vladavine Francuza u vreme Napoleona, sledeće razdoblje veće gradnje bio je za vreme britanske vladavine. Kapije su proširene, zgrade rušene i ponovo zidane, kuće proširivane i uvedena gradska infrastruktura. Međutim, čitav grad i njegova infrastruktura su veoma oštećeni u vazdušnim napadima za vreme Drugog svetskog rata, a veličanstvena zgrada opere, izgrađena u 19. veku na ulazu u grad, srušena je. I pored toga, Valeta je posle rata obnovljena u najvećem mogućem obimu, pa grad i danas ima starinski šarm — brojne znamenite kafee, mesta za sastanke, restorane, banke, hotele i vladine zgrade. Postoje i javni vrtovi sa kojih se pruža veličanstven pogled na Veliku luku i okolinu.

Stanovništvo uredi

Stanovništvo Valete je po procenama iz 2008. godine brojalo nešto preko 6 hiljada stanovnika. Ono je u stalnom padu tokom poslednjih decenija, i danas je tek trećina nekadašnjeg broja. Ovaj proces se naročito ubrzao posle Drugog svetskog rata kada se mlađe stanovništvo često selilo iz pretrpanog grada u okolna predgrađa sa novom gradnjom, a sam grad je ostao središte trgovačkih i upravnih delatnosti. Stoga je grad i pored svoje veličine i malenkosti u odnosu na neka predgrađa i danas središte života ove male države.

Privreda uredi

Saobraćaj uredi

Javni saobraćaj na Malti, koji koristi autobuse, odvija se uglavnom na linijama ka i od Valete, preko terminala koji se nalazi odmah do ulaza u grad. Saobraćaj u samom gradu je ograničen, a neke glavne ulice su potpuno pretvorene u pešačke zone.

Znamenitosti grada uredi

Valeta
Belt Valletta
 
Svetska baština Uneska
Zvanično imeGrad Valeta
MestoMalta, Port Region (Port), Malta  
Koordinate35° 53′ 52″ S; 14° 30′ 45″ I / 35.8978° S; 14.5125° I / 35.8978; 14.5125
Površina80 ha (8.600.000 sq ft)
Kriterijumkulturna: i, vi
Referenca131.
Upis1980. (4. sednica)
Ugroženostne
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/131

Cela Valeta je sačuvana u starim zidinama i ima u potpunosti očuvan duh prošlih vremena. Zbog svega toga je grad stavljen na spisak svetske baštine UNESKO-a.

Grad ima nekoliko zgrada od izuzetne istorijske važnosti, sve danas na spisku UNESKO-ve Svetske baštine. Najvrednije zgrade su:

  • Ko-katedrala Svetog Jovana, bivša manastirska crkva Malteških vitezova,
  • Palata Kastilja (danas zgrada predsednika vlade),
  • utvrđenja koja su vitezovi sazidali da bi zaštitili grad od napada,
  • Palata Velikog majstora (danas sedište Malteške skupštine) i
  • Nacionalni muzej lepih umetnosti.

Kultura uredi

Praznik Svetog Pavla iz Tarsa se proslavlja u Valeti 10. februara, dok se praznici Svetog Dominika, Svetog Avgustina i Naše Gospe od Karmela proslavljaju tokom cele godine. Priređuje se i procesija Svete Rite. Ovde se nalazi Nacionalni vojni muzej (Malta).

Sport uredi

Valeta je poznata i po fudbalskom klub FK Valeta, jednog od najboljih klubova na ostrvu.

Partnerski gradovi uredi

Napomene uredi

  1. ^ Nicosia in Cyprus is further south than Valletta, however Cyprus is geographically part of Asia, although occasionally considered a European country in political and cultural geography. The United Nations geoscheme includes Cyprus in Western Asia.

Reference uredi

  1. ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 15. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ „Estimated Population by Locality 31st March, 2014”. Government of Malta. 16. 5. 2014. Arhivirano iz originala 21. 6. 2015. g. Pristupljeno 21. 6. 2015. 
  3. ^ „Population on 1 January by age groups and sex – functional urban areas”. Eurostat. 2020. Pristupljeno 5. 3. 2022. 
  4. ^ „Population on 1 January by broad age group, sex and metropolitan regions 2020”. Eurostat. 2020. Pristupljeno 5. 3. 2022. 
  5. ^ Valletta, Malta – Intercultural CityCouncil of Europe
  6. ^ „The 10 Smallest Countries in Europe”. World Atlas (na jeziku: engleski). 31. 5. 2018. 
  7. ^ „History of Valletta – Story About Valletta – Interesting Facts”. www.visitmalta.com. Pristupljeno 2020-02-29. 
  8. ^ a b „City of Valletta”. UNESCO World Heritage List. Pristupljeno 18. 7. 2015. 
  9. ^ „Valletta travel”. Lonely Planet (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-11. 
  10. ^ Valletta (Malta) – The Complete Overview of Malta's Capital City – maltauncovered.com
  11. ^ Valletta is crowned the sunniest city in Europe Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2022) – bay.com.mt, 2016
  12. ^ Sunniest Cities in Europe – currentresults.com, 2016
  13. ^ „Luqa Weather Averages 1991–2020”. Meteo-climat-bzh.dyndns.org. Arhivirano iz originala 10. 10. 2014. g. Pristupljeno 2. 6. 2015. 
  14. ^ „Malta's Climate”. Maltaweather.com. Arhivirano iz originala 6. 8. 2015. g. Pristupljeno 21. 10. 2013. 
  15. ^ Badger, George Percy (1869). Historical Guide to Malta and Gozo. Calleja. str. 152. „Castellania building. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi