Vataša (mkd. Ваташа) je naselje u Severnoj Makedoniji, u južnom delu države. Vataša je naselje u okviru opštine Kavadarci.

Vataša
mkd. Ваташа
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaKavadarci
Stanovništvo
 — (2002)3.120
Geografske karakteristike
Koordinate41° 25′ 01″ S; 22° 01′ 08″ I / 41.4169° S; 22.0189° I / 41.4169; 22.0189
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina300 m
Vataša na karti Severne Makedonije
Vataša
Vataša
Vataša na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1430
Pozivni broj034
Registarska oznakaKA

Geografija uredi

Vataša je smeštena u južnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Kavadaraca, naselje je udaljeno 3 km južno.

Naselje Vataša se nalazi u istorijskoj oblasti Tikveš. Selo je u južnom delu Tikveške kotline. Naselje je položeno na približno 300 metara nadmorske visine, u bregovitom području Vitačevo.

Mesna klima je izmenjena kontinentalna sa značajnim uticajem Egejskog mora (žarka leta).

Istorija uredi

Vataša je postojala još u 14. veku, a za vreme Osmanlijske vladavine u Makedoniji (1395-1912), ona je najveće naselje u Tikvešu.

U aprilu 1941. godine selo ulazi u sastav bugarske okupacione zone.

Makedonci od početka nisu prihvatili bugarsku okupacionu vlast i masovno su učestvovali u Narodnooslobodilačkom pokretu.

Dana 16. jula 1943. godine, bugarski vojnici su u selu streljali dvanaest komunista-omladinaca. To su bili Vasil Hadži Jordanov, Ferčo Pop-Đorđijev, Dime Čekorov, Blaže Icev, Vančo Gurev, Pane Džunov, Danko Dafkov, Ilčo Dimov, Gerasim Matakov, Pane Meškov, Risto Đondev i Pero Videv. Posle rata, njima u čast je podignut spomenik u centru sela, rad Jordana Grabuloskog.

Stanovništvo uredi

Vataša je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imao 3.120 stanovnika.

Većinsko stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (98%), a manjina su Srbi i Cigani. Početkom 20. veka 1/3 stanovništva bili su Turci, koji su se posle Prvog svetskog rata iselili u maticu.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Seoski sadržaji uredi

U selu postoji srednjovekovna crkva Svetog Aranđela koja je verovatno nastala u 14. veku. Pored toga selo ima i ambulantu, zemljoradničku zadrugu, dom kulture i osumogodišnju osnovnu školu.

Ličnosti uredi

Galerija uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi