Vaclav III od Češke
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Vaclav III Pšemisl ili Vaclav III Češki (češ. Václav III. Přemysl; Prag, 6. oktobar 1289 — Olomouc, 4. avgust 1306) je bio kralj Ugarske (kao Ladislav V) (1301—1305) i kralj Češke (Bohemije) (1305—1306).
Vaclav III Pšemisl | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 6. oktobar 1289. |
Mesto rođenja | Prag, |
Datum smrti | 4. avgust 1306.16 god.) ( |
Mesto smrti | Olomouc, Moravska, danas Češka Republika |
Porodica | |
Supružnik | Viola of Teschen |
Roditelji | Vaclav II Pšemisl Judita Habzburška |
Dinastija | Pšemislovići |
Kralj Ugarske | |
Period | 1301 — 1305 |
Prethodnik | Andrija III Mlečanin |
Naslednik | Oton III Vitelsbah |
Kralj Češke | |
Period | 1305–1306 |
Prethodnik | Vaclav II Pšemisl |
Naslednik | Henrik Koruški |
Kralj Poljske | |
Period | 1305–1306 |
Prethodnik | Vaclav II Pšemisl |
Naslednik | Vladislav I Kratki |
Sin je Vaclava II, kralja Češke i Poljske i Judite Habzburške, ćerke Rudolfa I Habzburga. Suočio se sa problemima unutrašnjih sukoba u Poljskoj i Ugarskoj.
Poslednji je muški kralj Češke iz dinastije Pšemislovića. Njegova sestra Eliška Pšemislovna se udala za Jovana Luksemburškog, koji je postao kralj Češke na osnovu njenog prava na tron.
Kraljevina Ugarska uredi
Njegov otac je prihvatio ugarsku krunu u njegovo ime 1301. godine. Krunisan je 27. avgusta 1301. u Sekešfehervaru za kralja Ugarske i uzeo je tada vladarsko ime Ladislav V. U to vreme kraljevina Ugarska je bila defakto podeljena na nekoliko celina, a Vaclav je prihvaćen za kralja samo kod kneževa današnje Slovačke i Gradišća. Međutim u Slovačkoj kneževi menjaju stranu i počinju 1303. da podržavaju anžujskog pretendenta Karla I Roberta.
Usled toga mladi Vaclav III koji je boravio u Budimu, je pisao svom ocu u Prag tražeći pomoć. Vaclav II je došao sa velikom vojskom i preuzevši krunu i mladog Vaclava vratio se u Češku. Ivan Gising je postao namesnik, koji je vladao delovima Ugarske u ime Vaclava III. Kada mu je umro otac, tada je Vaclav III odlučio 6. decembra 1305. da se odrekne ugarske krune i predao ju je svom rođaku, bavarskom vojvodi Otonu III iz dinastije Vitelsbaha. Otona, koji je krunisan kao Bela V, je podržavao samo Ivan Gising, pa je Oton bio utamničen 1307. u Erdelju, a abdicirao je 1308. godine. Time je Karlo I Robert definitivno postao kralj Ugarske. U ugarskoj istoriografiji Vaclav se vodi kao protivkralj tako da se kao Ladislav V računa Ladislav V Posmrče, kralj Ugarske (1440—1457) i Češke iz 15. veka.
Poljska uredi
Vaclav III je želeo da polaže nasledno pravo na poljski tron. Krenuo je u pohod u Poljsku, ali ubijen je pod misterioznim okolnostima u Olomucu u Moravskoj 4. avgusta 1306. godine.
Porodično stablo uredi
16. Otakar I Pšemisl | ||||||||||||||||
8. Vaclav I Pšemisl | ||||||||||||||||
17. Konstanca Ugarska | ||||||||||||||||
4. Otakar II Pšemisl | ||||||||||||||||
18. Filip Švapski | ||||||||||||||||
9. Kunigunda od Hoenštaufena | ||||||||||||||||
19. Irina Anđelina | ||||||||||||||||
2. Vaclav II Pšemisl | ||||||||||||||||
20. Mihail Černigovski | ||||||||||||||||
10. Rostislav Mihailović | ||||||||||||||||
21. Elena/Maria Romanovna of Halych | ||||||||||||||||
5. Kunigunda od Slavonije | ||||||||||||||||
22. Bela IV | ||||||||||||||||
11. Ana Ugarska | ||||||||||||||||
23. Marija Laskaris | ||||||||||||||||
1. Vaclav III Pšemisl | ||||||||||||||||
24. Rudolph II, Count of Habsburg | ||||||||||||||||
12. Albert IV, grof Habzburga | ||||||||||||||||
25. Agnes of Staufen | ||||||||||||||||
6. Rudolf I Habzburški | ||||||||||||||||
26. Ulrich of Kiburg | ||||||||||||||||
13. Heilwig of Kiburg | ||||||||||||||||
27. Ana od Ceringena | ||||||||||||||||
3. Judita Habzburška | ||||||||||||||||
28. Burckhard IV, Count of Hohenburg | ||||||||||||||||
14. Burckhard V, Count of Hohenburg | ||||||||||||||||
7. Gertrude of Hohenburg | ||||||||||||||||
30. Rudolph II, Count Palatine of Tübingen | ||||||||||||||||
15. Mechtild of Tübingen | ||||||||||||||||
Literatura uredi
- Engel, Pál; Pálosfalvi, Tamás; Ayton, Andrew (2005). Realm of St. Stephen: A History of Medieval Hungary. I.B.Tauris. ISBN 978-1-85043-977-6.
Spoljašnje veze uredi