Veleška eparhija (grč. Μητρόπολη Βελισσού) je nekadašnja eparhija drevne Ohridske arhiepiskopije, a potom Carigradske patrijaršije, sa sedištem u gradu Velesu (današnja Severna Makedonija). Postojala je od 16. veka do 1873. godine, kada je spojena sa Debarskom eparhijom u novu Veleško-debarsku eparhiju.[1][2]

Veleška eparhija
Osnovni podaci
SjedišteVeles
Država Vizantija,
 Srpsko carstvo,
 Osmansko carstvo
Osnovana13. vek.
Ukinuta1873.
Arhijerej
Čin arhijerejamitropolit
Titula arhijerejamitropolit veleški

Istorija uredi

 
Genadije Dimitrov, poslednji veleški mitropolit (1869-1872)

Od osnivanja Okridske arhiepiskopije (1019) pa sve do poznog srednjeg veka, oblast oko Velesa nalazila se u sastavu Pelagonijske epsikopije. Tokom 13. i 14. veka, to područje se našlo pod privremenom, a potom i pod trajnom srpskom vlašću. Prve pouzdane vesti o posebnoj Veleškoj episkopiji potiču iz 16. veka. Nakon ukidanja Ohridske arhiepiskopije (1767) Veleška eparhija je potpala pod nadležnost Carigradske patrijaršije. Pošto je Bugarska egzarhija tokom 1872. godine uspela da odvoji značajan deo vernika tadašnjih eparhija Veleške i Debarske, Carigradska patrijaršija je 1873. godine odlučila da te eparhije spoji u jednu, Debarsko-velešku eparhiju, sa sedištem u Kičevu.[3]

U periodu od 2002. do 2022. godine, kanonska naslednica stare Veleške eparhije bila je Episkopija veleško-povardarska u sastavu autonomne Pravoslavne ohridske arhiepiskopije, pod omoforom Srpske pravoslavne crkve.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Grujić 1926a, str. 326.
  2. ^ Kalezić 2002, str. 334.
  3. ^ Grujić 1926b, str. 326-327.
  4. ^ POA: Episkopija veleško-povardarska

Literatura uredi