Veliki Bubanj je brdo koje se nalazi u opštini Petrovac na Mlavi, u Braničevskom okrugu. Veliki Bubanj ima 380 m nadmorske visine[1], 202m u odnosu na okolni teren. Široko je u podnožju oko 18,2 km. Zemljište oko Velikog Bubnja je na zapadu visoravno, a na istoku brežuljkasto. U regionu oko Velikog Bubnja brda su neobično česta.

Na Velikom i Malom Bubnju su u 18. veku bila otkrivena nalazišta rude gvožđa.

Stanovništvo uredi

Oko Velikog Bubnja ima oko 104 ljudi po kvadratnom kilometru što je relativno retko naseljeno. Najbliži veći grad je Petrovac.[2]

Naselja oko velikog Bubnja su Starčevo, Manastirica, Aljudovo, Crljenac i Ranovac.[1] Stanovništvo je uglavnom vlaško i srpsko,čiji se jezici najviše i upotrebljavaju.

Klima uredi

Klima je vlažna i suptropska.[3] Najtopliji mesec je jul, na 24 °C, a najhladniji februar, na 1 °C.  Prosečna količina padavina je 1.078 milimetara godišnje.[4] Najvlažniji mesec je maj sa 166 milimetara kiše, a najmanje padavina je u avgustu sa 42 milimetra.[5]

Front u prvom svetskom ratu uredi

7. oktobra 1915. godine Braničevski i Podunavski okrug i okolinu je napadala 11. Nemačka armija koja se borila protiv 3. srpske armije predvođene generalom Pavlom Jurišićem Šturmom.

Bubanj je po rečima Max von Gallwitz-a 7 puta padao iz ruke u ruku nemačkoj armiji i srpskoj armiji.

Povlačenje sa Velikog Bubnja i ponovno osvajanje Starčeva uredi

Padom Vranjevca srpska armija je morala da se povuče sa područja velikog Bubnja.

Srpskoj 3. armiji došla je u pomoć moravska divizija 2. poziva i 4. puk iz Zaječara. Na mestu Karaula u Ranovcu otpočeli su ponovnu borbu protiv nemačke 11. armije i oslobodili su Starčevo, međutim 25. oktobra 1915 je došla direktiva o povlačenju.[6]

Reference uredi

  1. ^ a b „GeoNames.org”. www.geonames.org. Pristupljeno 2020-09-25. 
  2. ^ „Population Density | NASA”. Population Density | NASA (na jeziku: engleski). 2020-09-25. Arhivirano iz originala 09. 02. 2016. g. Pristupljeno 2020-09-25. 
  3. ^ Peel, M. C.; Finlayson, B. L.; McMahon, T. A. (2007-10-11). „Updated world map of the Köppen-Geiger climate classification”. Hydrology and Earth System Sciences (na jeziku: engleski). 11 (5): 1633—1644. ISSN 1027-5606. doi:10.5194/hess-11-1633-2007. 
  4. ^ „Browse datasets | NASA Earth Observations (NEO)”. Browse datasets | NASA Earth Observations (NEO) (na jeziku: engleski). 2020-09-25. Arhivirano iz originala 28. 11. 2017. g. Pristupljeno 2020-09-25. 
  5. ^ „NASA / Misija za praćenje tropskih kiša.”. Arhivirano iz originala 10. 06. 2021. g. 
  6. ^ „Reči Radiše Stojanovića, predsednika udružena potomaka ratnika od 1912. do 1920. godine”.