Vera Grbić (Beograd, 30. septembar 1949), je pejzažni arhitekta.

Vera Grbić
Lični podaci
Datum rođenja(1949-09-30)30. septembar 1949.(74 god.)
Mesto rođenjaBeograd,  FNR Jugoslavija

Biografija uredi

Rođena 1949. godine u Beogradu. Posle završene Arhitektonsko tehničke škole u Beogradu upisuje Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odsek za hortikulturu 1969. godine. Diplomira 1974. godine i radi kao inženjer hortikulture u Birou za planiranje i projektovanje, JKP „Zelenilo-Beograd“ od 1977-2009. godine na poslovima i zadacima odgovornog projektanta i stručnog saradnika na izradi Planske dokumentacije. Domen rada joj je bio projektovanje i stručni nadzor na Projektima rekonstrukcije, sanacije i revitalizacije Gradskih parkova i drugih kategorija zelenih prostora, stambenih blokova, rekreativnih šuma, gradskih saobraćajnica[1].

Stručni boravci u inostranstvu uredi

Šest meseci tokom 1984. godine radila u okviru Boskopske berze (De Boskoopse Veling B.A.) i sa planerskom grupom Institutu za šumarstvo i pejzažno planiranje (Rijksinstituut voor Onderzoek in de Bos- en Landschapsbouw De Dorschkamp, Wageningen, Holland). Godine 1987. boravi tri meseca na Univerzitetu u Viskonsinu (University of Wisconsin, Madison, USA) gde je radila sa prof. Vilijamom Tišlerom (William Tishler) na očuvanju prirodnog i kulturnog nasleđa Viskonsina i u okviru Centra svesti o čovekovom okruženju (The Environmental Awareness Center) na konceptu "Circle City" Fila Luisa (Philip H. Lewis Jr.). Od maja do oktobra 1989. godine u Federalnom institutu za šumarstvo (Swiss Federal Institute for Forest, Snow and Landscape Research (FSL) -Birmensdorf ) Švajcarska deo je tima visokoplaninskog protivlavinskog pošumljavanja bliskog revitalizaciji prirodnih predela.

Naučni i stručni skupovi uredi

Učestvovala na naučnim skupovima Međunarodnog udruženja za hortikulturne nauke (ISHS) Geisenheim (Nemačka) septembra 1987, Skierniewice (Poljska) septembar 1988. i Antibes (Francuska) februar 1995. godine, kao i na susretu Udruženja pejzažnih arhitekata Amerike (ASLA) na temu "Problem očuvanja priobalja Misisipija" (30. maj 1987, La Crosse, USA). Kao koautor učestvuje na 17. svetskom kongresu Međunarodne federacije uprave parkova i rekreativnih prostora (International Federation of Park and Recreation Administration World Congress, Antverpen, Belgija) 1995, a 1996. na međunarodnoj konferenciji „Architecture and Urbanism at the Turn of the Millennium“. u Beogradu. Godine 2007. izlaže svoje radove na godišnjoj konferenciji Evropskog saveta škola pejzažne arhitekture (18th International Annual ECLAS Conference „Landscape Assesment – From Theory to Practice: Applications in Planning and Design“).

Konkursi uredi

  • 1980. koautor idejnog rešenja Spomen-parka u Bečeju ravnopravno podeljena prva i druga nagrada
  • 1982. koautor idejnog rešenja Park-šume Gorica u Titogradu IV nagrada;
  • 1985. koautor idejnog rešenja Jablanica;
  • 2002. Uspešno učešće na konkursu The Japan World Exposition 1970 Commemorative Fund (JEC FUND) za dodelu sredstava za izgradnju japanskih vrtova;[1].

Projekti uredi

Ostale aktivnosti uredi

  • 1978 koautor edicije: Naš vrt - uređivanje kućnog vrta, ukrasno drveće i šiblje, žive ograde i travnjaci. Mala poljoprivredna biblioteka. Beograd;
  • 1996. jedan od deset osnivača Udruženja pejzažnih arhitekata Jugoslavije (UPA) i prvi sekretar tog udruženja (sada UPAS);
  • 1996. koautor rada: Predlog programa razvoja plana grada sa aspekta zaštite i unapređenja prirode i predela na primeru Beograda, u okviru Naučne monografije "Planiranje i uređenje prirodnih predela" Udruženja urbanista Srbije;
  • 1996. koautor rada: Model revitalizacije Kumodraškog potoka na 5. kongresu ekologa Jugoslavije u Beogradu objavnjenog u časopisu Ekologija 33: 401-410;
  • 1998. koautor rada: Nestajenje zelenih površina i kvalitet života u gradu. Tribina "Na pragu III milenijuma Beograd u tranziciji - bespravna / besplanska gradnja”. Centar za kulturnu dekontaminaciju;
  • 1998-2000. god. Član stručnog saveta projekta kompleksa železničke stanice Beograd centar;
  • 2000. izrada Baze podataka i iventarizacija biljnih vrsta javnog gradskog zelenila;
  • od 2003. stalni član Komisije za modernizaciju beogradskih ulica u Sekretarijatu za saobraćaj.

Reference uredi

  1. ^ a b v Maldini, S. i Lancoš Maldini S. : Atlas likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije – 21. vek. Japansko društvo, ジャパン.ソサエティ, Japan society. . Београд. 2014. ISBN 978-86-904433-7-6. 

Spoljašnje veze uredi