Veljki Medjer
Veljki Medjer (slč. Veľký Meder, mađ. Nagymegyer) grad je u Slovačkoj, koji se nalazi u okviru Trnavskog kraja.
Veljki Medjer Veľký Meder | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Trnavski |
Okrug | Dunajska Streda |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2023 | 8.254[1] |
— gustina | 149,02[2] st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 51′ 23″ S; 17° 46′ 14″ I / 47.856389° S; 17.770556° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 112 m |
Površina | 55,55[3] km2 |
Poštanski broj | 932 01 |
Pozivni broj | +421-31 |
Registarska oznaka | DS |
Veb-sajt | |
Zvanični veb-sajt } |
Geografija uredi
Veljki Medjer je smešten u južnom delu države, blizu granice sa Mađarskom (11 km južno od grada). Prestonica države, Bratislava, nalazi se 70 km severozapadno od grada.
Reljef: Veljki Medjer se razvio u severozapadnom delu Panonske nizije. Grad se nalazi na prostranom i ravničarskom Žitnom ostrvu, najvećoj adi u Evropi, koju tvore Dunav i njegov severni rukavac, Mali Dunav. Nadmorska visina grada je oko 112 m.
Klima: Klima u Veljkom Medjeru je umereno kontinentalna.
Vode: Veljki Medjer nema izlaz na bilo kakav vodotok, ali se nalazi na Žitnom ostrvu, najvećoj adi u Evropi, koju tvore Dunav i njegov severni rukavac, Mali Dunav.
Istorija uredi
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1248, a okolina je već tada bila naseljena Mađarima. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske kao oblasno trgovište. U 16. i 17. veku Veljki Medjer se našao na granici Ugarske i Osmanskog carstva, koja je bila puna sukoba.
U toku Prvog svetskog rata je u Veljkom Medjeru bio logor Nađmeđer u kom je živote izgubilo oko 7000 srpskih zarobljenika i interniranih lica.
Krajem 1918. g. Veljki Medjer je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vremenu 1938-44. godine grad je bio vraćen Hortijevoj Mađarskoj, ali je ponovo vraćen Čehoslovačkoj posle rata. Za vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, a došlo je i do obnove grada i privrednog procvata.
Stanovništvo uredi
Danas Veljki Medjer ima blizu 9.000 stanovnika i poslednjih godina broj opada.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 57,4%,
- kalvinisti - 22,6%%,
- ateisti - 15,1%%,
- Protestanti - 2,2%,
- ostali.
Partnerski gradovi uredi
Galerija uredi
-
Rimokatolička crkva
-
Reformatska (kalvinistička) crkva
-
Gradska kuća Veljkog Medjera
-
Gradska banja
Spoljašnje veze uredi
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).