Википедија:Vandalizam

Ovo NIJE mesto gde se prijavljuju vandalizmi. Ako želite da prijavite vandalizam, molimo vas da to uradite na Administratorskoj tabli.

Vandalizam je bilo kakvo dodavanje, uklanjanje ili menjanje sadržaja s očiglednom namerom da se ugrozi integritet Vikipedije. Primeri tipičnih vandalizama su dodavanje nerelevantnih prostakluka i prostačkog humora u članke, neopravdano uklanjanje celokupnog sadržaja stranica, ili unošenje očiglednih besmislica na stranicu. Vandalizam je zabranjen. Iako se urednicima toplo preporučuje da upozoravaju i edukuju vandale, administratori ni u kom slučaju ne moraju da upozoravaju vandale pre nego što ih blokiraju.

S druge strane, iako pogrešne, svesno protivne konsenzusu i štetne, sve izmene učinjene s najboljom namerom da se unapredi enciklopedija nisu vandalizmi. Ratovanje izmenama nije vandalizam. Potrebno je dosta pažnje i opreznosti kako bi se razlikovale loše, ali dobronamerne izmene od vandalizama. Pogrešno etiketiranje dobronamernih izmena kao vandalizama može biti vrlo štetno.

Kad ugledate izmene koje su jasan vandalizam, vratite ih. Onda upozorite urednika-vandala. Obavestite administratore o upornim vandalima koji ne odustaju uprkos opomenama, i administratori će intervenisati kako bi zaštitili sadržaje Vikipedije i sprečili dalje ometanje tako što će blokirati vandale. Nalozi koji su stvoreni samo da bi se vandalizovalo ili da bi se obavljale druge zabranjene aktivnosti mogu biti blokirani bez prethodnog upozorenja.

Kako prepoznati vandalizam uredi

Vandalizmi se mogu vrlo efikasno detektovati na sledeće načine:

  • Patrolirajte skorašnje izmene, praćenjem skorašnjih izmena kako bi se uočile sumnjive izmene.
  • Pratite svoj spisak nadgledanja.
  • Proveravajte istoriju uređivanja stranice (kartica sa linkom ka istoriji nalazi se na vrhu svake stranice, odmah iza kartice „Uredi“), gde možete proveravati sumnjive izmene sa stanjem pre nego što je došlo do njih. Veličina članka, data u bajtovima, obično postepeno raste, i nagli pad bajtova može značiti uklanjanje velikog dela ili celokupnog sadržaja.

Bez obzira koji metod od navedena tri primenjujete, i da li primenjujete samo jedan ili sva ti istovremeno, u sva tri slučaja sumnjive izmene su izmene neprijavljenih korisnika, crvenih naloga, ili očigledno improvizovanih korisničkih imena. Ako primetite takve izmene, trebalo bi da kliknete na link „razl“ koji se nalazi s leve strane svake izmene u SI ili u istoriji izmena, i da proverite napravljenu izmenu. Sa iskustvom porašće i sposobnost brzog razlikovanja izmena koje bi mogle biti vandalizmi, od onih koje su najverovatnije regularne izmene.


Kako reagovati na vandalizam? uredi

Ako primetite vandalizam u članku, jednostavno ga uklonite. Ali, vodite računa! Ponekad pre jednog vandalizma stoji drugi stariji koji nije bio primećen. Urednici mogu tako da nastave da uređuju stranu ne znajući da je došlo do vandalizma. Na ovaj način, vandalizam je teže uočiti, pa samim tim i ukloniti, zato što se nalazi sakriven među ostalim izmenama. Ponekad botovi pokušaju da poprave kolateralnu štetu, ali samo pogoršaju stanje. Proverite istoriju stranice kako biste bili sigurni da vraćate na „čistu“ verziju stranice. Ako ne možete da odredite gde se nalazi čista verzija, uradite šta možete, i ostavite poruku na stranici za razgovor, tako da se neko kome je stranica poznata može rešiti problem, ili jednostavno uklonite ručno vandalizme bez vraćanja izmena.

Ako primetite vandalizam u vašoj listi praćenja, odmah ga vratite. Možete koristiti dume „vrati“ a izmenu obeležite kao malu. Bilo bi dobro da proverite i istoriju stranice kako biste proverili da li su skore izmene istog ili drugih urednika takođe vandalizmi. Popravite sve što prepoznate kao vandalizam.

Ako su sve izmene u članku vandalizmi, obeležite ga za brzo brisanje šablonom {{brzo brisanje}}.

Da biste lakše vraćali vandalizme, možete zatražiti vraćačka prava za svoj nalog. Ovo pravo vam daje mogućnost da odjednom vratite više uzastopnih vandalizama samo jednim klikom.

Ako ste videli da je neki korisnik vandalizovao članak, uputno je proveriti i njegove ostale izmene (kliknite na link „prilozi“ pored njegovog korisničkog imena u SI, ili na sajdbaru na njegovoj korisničkoj stranici). Ako je većina njegovih priloga vandalizovanje, treba odmah da prijavite korisnika na Administratorskoj tabli, iako bi možda bolje bilo da ga prvo upozorite, osim ako ne postoji hitna potreba da se korisnik blokira. Ako to nije slučaj, možete ostaviti neki od šablona za upozorenje ({{test}}; {{test2}};{{test3}}; {{test4}}) na korisnikovoj stranici za razgovor. Ne zaboravite da svaki urednik ima pravo da ukloni poruke sa svoje stranice za razgovor, tako da se vaše upozorenje možda može videti samo u istoriji izmena. Ako korisnik nastavi s vandalisanjem i nakon upozorenja, prijavite ga na Administratorskoj tabli. Neko od administratora će već odlučiti da li da tog korisnika blokira ili ne.

Kad su u pitanju uzastopni vandalizmi neprijavljenih korisnika, treba preduzeti iste korake kao i u slučaju prijavljenih korisnika.

Vandalizovanje šablona i kodova CSS uredi

Ako se u istoriji izmena ne pojavljuje vandalizam, ili vandalizam remeti tabove na stranici pa stoga na možete pristupiti istoriji članka, najverovatnije je onda da je vandalizam bio izvršen u samom šablonu ili u kodu CSS. Obično ih nije teško popraviti, ali mogu da proizvedu priličnu zbrku.

Ako se ne može pristupiti tabovima „Istorija“ i „Uredi“, probajte neki od zaobilaznih puteva: možete koristiti prečice preko tastature. Takođe možete pristupiti istoriji stranice ako odete na drugu stranicu i upotrebite Moj spisak nadgledanja ili Moje doprinose, ukoliko ste skoro uređivali tu stranicu. Ili, takođe možete ručno dodati URL u kućicu za veb sajt adresu svog brauzera: http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Наслов&action=edit ili http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Наслов&action=history.

Ako se vandalizmi ne pojavljuju u istoriji stranice, vandalizam je najverovatnije izvršen na šablonu koji je uključen u članak. Da biste našli stranicu šablona, editujte članak (ako je potrebno, koristite prečice na tastaturi), zatim pogledajte dno stranice na kojem se obično nalaze šabloni uključeni u stranicu i pregledajte one šablone koji nisu zaključani. Potražite vandalizam u istoriji izmena na šablonu i vratite ga. Moguće je da ne vidite odmah ispravku u samom članku već da je potrebno da prvo osvežite stranicu.

Vandalizovanje slikama uredi

Vandali ponekad koriste i slike kako bi vandalizovali projekat. Na primer, postavljaju uznemirujuće i eksplicitne slike tamo gde one ne bi trebalo da stoje. Ponekad šalju slike na Vikipediju samo da bi vandalizovali, i u tom slučaju, slika se može označiti za brzo brisanje ukoliko je poslata na lokalnu Vikipediju, ili kao vandalizam ako je poslata na Ostavu (skladište medijskih fajlova zajedničko svim Vikimedijinim projektima). Međutim, ako je slika upotrebljena za vandalizovanje samo zbog svog eksplicitnog sadržaja, ali je od enciklopedijske važnosti i sasvim se legitimno koristi se na drugim projektima (Vikipedija nije cenzura), može se uputiti zahtev za njeno brisanje na Vikipedija:Slike i mediji za brisanje, uz obrazloženje zašto mislite da bi ta slika trebalo da se ukloni sa Vikipedije.

Kako ne reagovati na vandalizam uredi

  • Nemojte predlagati članak za brisanje samo zato što je bio predmet vandalizma.
  • Ne hranite trolove. Raspirivanje sukoba samo će pogoršati situaciju. Takođe, ne vređajte vandale. Ako neko svesno radi nešto što zna da ne bi smeo da radi, vređanjem ćete ga naterati da samo još više vandališe, kako bi dobio željenu reakciju koju svojim vandalizovanjem pokušava da izazove. Osim toga, Vikipedija nije mesto za lične napade, niti je bojno polje. Najbolje bi bilo da takve korisnike prijavite na Administratorskoj tabli.
  • Izbegavajte reč „vandal“. Ovu reč ne treba primenjivati ni na jednog proverenog korisnika niti za bilo koje izmene koje su najverovatnije izvršene u najboljoj nameri, jer takve izmene NISU vandalizmi. Uvek pretpostavite najbolju nameru — umesto da korisnika nazovete vandalom, bolje pokušajte da raspravite problem s njim. Komentarišite sadržinu i smisao izmene, i ne pravite lične komentare.

Upozorenja uredi

Svrha upozorenja korisnika koji vandalizuje jeste u tome da se dotični korisnik informiše da je njegovo ponašanje nedopustivo i da pokuša da se urazumi. Nije svaka izmena koja lični na vandalizam učinjena zlonamerno, tako se upozorenjem može na fini način ispraviti pogrešno ponašanje korisnika koji nisu svesni da čine nešto loše. Upozorenje čak može da zaustavi i zlonamernog vandala jer sadrži mere koje će biti preduzete protiv njega ukoliko nastavi.

Upozorenje je obično i prethodnica administratorske intervencije, pa je zbog toga preporučljivo da se korisnici uvek upozore za bilo koji vandalizam koji vrše, bilo svesno, bilo nesvesno (pogledajte u daljem tekstu definicije svakog tipa vandalizma posebno).

Kako upozoriti vandale uredi

Na stranci Vikipedija:Šabloni/Obaveštenja#Upozorenja vandalima možete videti spisak svih šablona upozorenja vandalima od prvog, najuljudnijeg, do poslednjeg koji sledi posle blokade. Preporučuje se njihovo postepeno korišćenje.

UVEK pretpostavite najbolju nameru (kao na primer da korisnik jednostavno ne poznaje smernice i politiku projekta), ali samo onda kad je to realno. Okolnosti mogu da ukažu da nema mesta pretpostavljanju najbolje namere, stoga odgovorite u skladu s tim.

Korisnik bi trebalo da bude upozoren nakon svakog vandalizma koji izvrši, kao i za one za koje nije ranije bio upozoren. Nekoliko problematičnih uzastopnih izmena mogu da se smatraju jednim vandalizmom, i treba dati samo jedno upozorenje ako:

  • sve izmene pripadaju istoj stranici
  • korisnik nije primio ranije upozorenje između dve izmene
  • isti korisnik vrši isti tip vandalizama na različitim stranicama.

Novo upozorenje ne bi trebalo da bude oštrije od prethodnog ukoliko se korisnik nije oglušio o prethodno upozorenje. Dakle, ako korisnik vandalizuje jednom, pa drugi put pre nego što uspe da pročita upozorenje koje ste mu ostavili, novo upozorenje ne bi trebalo da bude oštrije od prethodnog, niti bi trebalo da ga prijavljujete administratorima.

Međutim, ako korisnik primi upozorenje i nakon toga nastavi s vandalizovanjem stranica, sledeće upozorenje treba da bude oštrije ili bi trebalo tražiti intervenciju administratora.

Praćenje IP adresa uredi

Vlasnici IP adresa mogu se naći preko sledećih veb sajtova:

Tipovi vandalizama uredi

Vandalizmi na Vikipediji obično spadaju u jednu ili više sledećih kategorija:

Zloupotreba šablona uredi

Zlonamerno ubacivanje šablona tipa {{brisanje}}, {{brzo brisanje}}, {{zaključano}} i sl. šablona koji ne opisuju sadržaj stranice na odgovarajući način spada u vandalizme putem zloupotrebe šablona. Ovde se takođe uključuje i neosnovano uklanjanje {{pravilo}} ili njemu sličnih šablona.

Zlonamerno otvaranje korisničkih naloga uredi

Stvaranje naloga sa uvredljivim imenima smatra se vandalizmom, bez obzira da li se nalog koristi ili ne. Više o tome šta se smatra neprimerenim korisničkim imenima možete videti na Vikipedija:Korisničko ime. Takođe, možete pogledati i Vikipedija:Lutak.

Uklanjanje šablona uredi

Uklanjanje šablona tipa {{brisanje}}, {{kršenje licence}} i drugih sličnih šablona u cilju izbegavanja brisanja stranice ili sadržaja smatra se vandalizmom. Međutim, to se često dešava korisnicima koji nisu upoznati sa procedurom glasanja o brisanju, te takve treba prvo uputiti na odgovarajuću stranicu za diskusiju.

Uklanjanje kompletnog sadržaja stranice uredi

Uklanjanje kompletnog sadržaja stranice ili njenog značajnog dela bez ikakvog razloga, ili zamenjivanje njenog sadržaja besmislicama smatra se takođe jednim oblikom vandalizma. Ponekad su referencirane informacije ili proverljive i validne reference uklonjene bez ikakvog razumnog objašnjenja u opisu izmene. Međutim, uklanjanje znatnog dela teksta obično se ne smatra vandalizmom kada je razlog za to uklanjanje očigledan i lako uočljiv jednostavnim pregledom samog sadržaja, ili gde je dat razuman razlog za uklanjanje naizgled validnog sadržaja, bilo u opisu izmene, bilo na stranici za razgovor tog članka.

Takođe, brisanje celokupnog sadržaja stranice može biti opravdano kad se radi o biografijama živih osoba. Vikipedija se naročito trudi da obezbedi tačne i nepristrasne informacije o živim osobama; brisanje celokupnog sadržaja može predstavljati pokušaj da se ukloni netačan ili pristrasan materijal. Zbog mogućnosti da je došlo do dobronamernog ali neobjašnjenog uklanjanja sadržaja, pre bilo kakve protivakcije trebalo bi upotrebiti prvo šablon {{test}} ili {{uk-uklanjanje1}} kao početno upozorenje za uklanjanje sadržaja bez objašnjenja.

Uzastopno unošenje materijala zaštićenog autorskim pravima uredi

Slanje ili korišćenje materijala zaštićenog autorskim pravima nakon upozorenja da se to ne radi smatra se vandalizmom. Pošto je vrlo moguće da korisnik nije svestan da je materijal koji koristi zaštićen autorskim pravima, ovakvo ponašanje biće smatrano vandalizmom samo ako se nastavi nakon upozorenja o postojanju autorskih prava nad tim materijalom kao i o politici Vikipedije koja zabranjuje upotrebu takvih materijala.

Vandalizam opisima izmena uredi

Ostavljanje uvredljivih opisa izmena kako bi se ostavio trag koji je teško izbrisati (opisi izmena se ne mogu ukloniti prostim vraćanjem izmene, nego je za to potrebna intervencija administratora ako se želi ukloniti iz istorije stranice). Ovaj vandalizam često ide u kombinaciji sa zlonamernim otvaranjem naloga.

Izigravanje sistema uredi

Pod vandalizmom se takođe smatraju pokušaji da se zlonamerne izmene proguraju kao neprimećene s ciljem da se izbegne primena neke politike, smernice ili procedure Vikipedije. To se najčešće radi tako što se zlonamerne izmene markiraju kao male izmene kako ne bi privukle veću pažnju, pravljenje manje izmene iza zlonamerne izmene kako se ne bi pojavila na svim listama nadgledanja, vraćanje ranije uklonjenih zlonamerno kreiranih stranica pod novim naslovom, korišćenje šablona {{radovi u toku}} kako bi se izbeglo brisanje stranice koja bi inače bila siguran kandidat za brisanje, ili korišćenje sokpapeta.

Skriveni vandalizam uredi

Skriveni vandalizam je bilo koji vandalizam koji koristi skriveni ili uključeni tekst koji nije vidljiv na samoj stranici, ali jeste vidljiv u edit prozoru. U skrivene vandalizme uključuju se i vandalizovanje linkovima ili postavljanje zlonamernih, uvredljivih ili na neki drugi način uznemirujućih i nebitnih komentara ili spama u skrivene komentare kako bi ih videli urednici.

Vandalizovanje slikama uredi

Slanje šokantnih slika ili postavljanje eksplicitnih slika tamo gde one ne bi trebalo da stoje kao i bilo kakvo korišćenje slika na neprimeren način koji može da uznemiri posetioca ili urednika, smatra se vandalizmom. Ne zaboravite, međutim, da Vikipedija nije cenzurisana radi zaštite maloletnika, i da eksplicitne slike mogu biti postavljene u člancima iz opravdavanih razloga (to jest, imaju određeni enciklopedijski značaj).

Vandalizovanje linkovima uredi

Dodavanje ili menjanje unutrašnjih ili spoljnih veza linkovima ka uznemirujućim, nerelevantnim i nedoličnim sajtovima i njihovo skrivanje iza naizgled validnih opisa linkova takođe se smatra vrlo štetnim vandalizmom.

Vandalizovanje pravljenjem novih stranica uredi

Zlonamerno stvaranje stranica sa neodgovarajućim sadržajem spada takođe u vandalizme. Uključuje stvaranje stranica sa očiglednom reklamom, ličnim napadima, očiglednim guranjem jednostranosti i pristrasnosti, prevare, i drugi tip neodgovarajućih sadržaja. Novajlije, doduše, ponekad prave stranice koje im služe za vežbanje i koje sadrže besmislice ili čak i autobiografije, ali to ne spada u vandalizam, iako su takve stranice, doduše, brzo obrisane. Takođe, otvaranje stranice s tekstom o beznačajnoj temi takođe nije vandalizam.

Dodavanje velike količine besmislenog teksta uredi

Dodavanje velike količine besmislenog ili zlonamernog teksta čime se otežava ili potpuno onemogućava otvaranje stranice i koje obično vodi blokiranje kompjutera i brauzera, smatra se takođe vandalizmom. Dodavanje korisnog teksta u velikim količinama nije vandalizam, iako, pre nego što se to učini, trebalo bi razmotriti razbijanje teksta na manje delove (Pogledaj Vikipedija:Veličina članka).

Vandalizovanje preimenovanjem stranica uredi

Premeštanje stranica na uvredljive, nerelevantne ili neodgovarajuće naslove. Samo automatski potvrđeni korisnici mogu premeštati stranice.

Vandalizovanje dodavanjem besmislica uredi

Dodavanje parola ili očiglednih besmislica na stranice, otvaranje stranica sa besmislenim i očigledno neenciklopedijskim sadržajem takođe spada u vandalizme. Međutim, dodavanje nasumičnih karaktera na stranice Vikipedije obično može biti testiranje, i iako ova praksa nije poželjna, ne spada u vandalizme jer obično nije zlonamerna.

Podmukli vandalizam uredi

Podmukli vandalizmi bi bili oni vandalizmi koje je teško otkriti, ili koji na neki drugi način izbegavaju da budu otkriveni, kao na primer dodavanje manjih dezinformacija u članke (npr. manje izmene određenih činjenica ili dezinformacija koje zvuče kao sasvim korektne informacije), sakrivanje vandalizama (kao npr. pravljenje dve loše izmene i vraćanje samo jedne), istovremeno korišćenje višestrukih naloga ili IP adresa s ciljem vandalizovanja članaka, zloupotreba šablona za brisanje i održavanje, vraćanje sasvim korektnih izmena s namerom opstruisanja poboljšanja tekstova itd.

Pod podmuklim vandalizmom takođe se smatra i menjanje svog ili tuđeg potpisa potpisima drugih korisnika ili drugih IP na stranicama za razgovore, ali vodite računa da ovo ne pomešate sa legitimnom korekcijom nepotpisanih komentara (obično se dodaje šablon {{БП|име налога корисника који се није потписао}}). Neki vandali čak nakon sopstvenog vandalizma prave novu izmenu u čiji opis izmene unesu „vraćanje vandalizma“, kako bi odali utisak da je vandalizam vraćen.

Spamerski vandalizam uredi

Dodavanje ili nastavljanje s dodavanjem spamerskih spoljašnjih veza jeste vandalizam ukoliko se nastavi nakon upozorenja da se to ne radi. Spamerski link je link koji se stranici dodaje isključivo radi promovisanja veb sajta, proizvoda ili interesa korisnika koji ga dodaje a ne radi unapređenja kvaliteta stranice na koju se dodaje.

Vandalizovanje stranica za razgovor uredi

Vandalizmom se takođe smatra i nelegitimno brisanje ili menjanje tuđih komentara na stranicama za razgovor. Međutim, mogu se ukloniti komentari koji spadaju u interno spamovanje, maltretiranje, ili lične napade. Takođe je dopušteno i identifikovati nepotpisane komentare.

Takođe je dozvoljeno ukloniti komentare sa sopstvenih stranica za razgovor. Politika zabrane korisnicima da brišu komentare drugih korisnika sa svojih stranica za razgovor je odbačena, jer se došlo do zaključka da bi to stvorilo mnogo više problema nego što bi ih rešilo.

Vandalizovanje šablona uredi

zlonamerno i destruktivno menjanje viki koda ili teksta u šablonima smatra se posebno ozbiljnim tipom vandalizma zato što se odražava na više stranica, tj. na sve one stranice u koje je šablon uključen, a neki šabloni su uključeni na stotine i hiljade stranica.

Vandalizovanje korisničkih stranica i stranica za razgovor korisnika uredi

Izmene koje nisu dobrodošle na tuđim korisničkim stranicama ili korisničkim stranicama za razgovor mogu se smatrati vandalizmima. Korisničke stranice smatraju se stranicama pod kontrolom njihovih korisnika i uz izvesne izuzetke, ne mogu da se uređuju bez dozvole korisnika kome pripadaju. Za više informacija pogledajte Vikipedija:Korisničke stranice i Vikipedija:Bez ličnih napada.

Vandalbotovi uredi

Vandalbotovi su roboti ili skripte kojima se pokušava vandalizovati projekat masovnim spamovanjem stranica.

Šta NIJE vandalizam uredi

Iako i sledeća ponašanja ponekad mogu da se protumače kao vandalizmi, oni to obično nisu u pravom smislu reči. Međutim, svaki slučaj treba posebno analizirati i uzeti u obzir da li konkretno ti postupci krše Vikipedijina pravila i smernice.

Takođe, ako urednik situacije za koje nije jasno da li su vandalizmi ili nisu tretira kao vandalizme, onda taj urednik može da nanese štetu enciklopediji tako što će možda oterati ili odstraniti potencijalne nove urednike.

Odvažno uređivanje uredi

Odvažno editovanje, iako može da se vrši bez konsenzusa ili da ne bude u skladu sa već postignutim konsenzusom, nije vandalizam ukoliko drugi aspekti tog uređivanja ne mogu biti identifikovani kao vandalizmi. Vikipedija ohrabruje odvažno uređivanje i smatra da ono može doprineti postizanju konsenzusa.

Kršenja autorskih prava uredi

Slanje ili korišćenje materijala na Vikipediji uz kršenje Vikipedijine politike o autorskim pravima je zabranjeno, ali nije vandalizam osim ako korisnik nastavi sa nepoželjnom praksom iako su mu bila poslata jasna i precizna upozorenja.

Kontraproduktivne izmene ili teranje inata uredi

Neki korisnici nisu u stanju da se dogovore s drugima koji pokazuju dobru volju da razgovorom reše nesuglasice oko uređivanja, pa onda konstantno vrše izmene protivne konsenzusu. Rat izmenama nije vandalizam i ne bi trebalo da tako bude tretiran. Pogledajte Vikipedija:Rešavanje sukoba i Vikipedija:Tendenciozno uređivanje.

Opis izmene uredi

Opis izmene je veoma važan za urednike i pomaže im da shvate svrhu vaše izmene. Iako nije obavezno, veoma je poželjno ostaviti je pa čak i za najmanje izmene, i smatra se ispravnim viki ponašanjem. Čak i kratak opis izmene bolji je od praznog opisa izmene. Međutim, izostanak ostavljanja opisa izmene svakako nije vandalizam.

Izmene kao vežbanje i eksperimenti uredi

Ponekad korisnici menjaju stranice radi vežbe. Takve izmene, iako su zabranjene, nisu vandalizmi i tretiraju se drugačije od vandalizama. Takvi korisnici bi trebalo da budu upozoreni za to predviđenim šablonima koji se mogu zalepiti na njihove stranice za razgovor, uz, ako je potrebno, i šablone dobrodošlice i uputstva za korišćenje Peska, gde mogu slobodno da vežbaju i eksperimentišu bez bojazni da bilo kome smetaju. Registrovani korisnici takođe mogu da prave sopstvene „vežbaonice“ na korisničkim podstranicama.

Maltretiranje i lični napadi uredi

Lični napadi i maltretiranja strogo su zabranjeni na Vikipediji. Iako se neki oblici maltretiranja mogu protumačiti i kao vandalizmi, kao npr. vandalizovanje korisničke strane i stranice za razgovor, ili ubacivanje ličnih napada u članke, maltretiranje samo po sebi nije vandalizam i ne treba ga tretirati kao takvo.

Pogrešno formatiranje i stil pisanja uredi

Neiskusni korisnici nisu upoznati sa tipičnim viki formatiranjem i stilskim standardima, kao što su na primer kako postaviti unutrašnje ilii spoljašnje veze, ili koje reči staviti u bold ili italik. Nemojte da takve korisnike odmah proglasite za vandale, nego im objasnite koji bi stil bio odgovarajući za dotični članak, i uputite ih na određene stranice sa uputstvima za uređivanje i slično.

Pogrešno shvatanje svrhe Vikipedije uredi

Neki korisnici nisu upoznati sa svrhom Vikipedije i njenom politikom, i zbog toga je moguće da počnu da je uređuju kao da se radi o nekoj drugoj vrsti internet medija — blog ili forum — na načine koji nisu nimalo produktivni i koji mogu drugim, iskusnijim korisnicima izgledati na granici vandalizma. Iako se takve izmene uglavnom vraćaju, ne bi ih trebalo posmatrati kao vandalizme.

Slučajno unošenje netačnih informacija uredi

Korisnik, koji s najboljom namerom doda u članak sadržaj koji nije tačan, ali on veruje da jeste, ne vandalizuje Vikipediju, nego pokušava da je unapredi. Ako mislite da je dodavanje netačne informacije učinjeno s najboljom namerom, jednostavno je uklonite kad utvrdite da zaista jeste netačna, ili pokušajte da raspravite o njenoj tačnosti s korisnikom koji ju je uneo na stranici za razgovor.

Pristrasno uređivanje uredi

Za mnoge od nas teško je razumeti Vikipedijinu politiku uređivanja s pozicije neutralne tačke gledišta. Čak i veoma iskusni urednici Vikipedije ponekad unesu materijal koji nije sasvim neutralan. Činjenica je da na sve nas u većoj ili manjoj meri utiču naša lična uverenja i pogledi na svet. Iako takav materijal može da bude neodgovarajući, samo po sebi unošenje istog nije vandalizam.

Slučajno unošenje besmislica uredi

Dok je namerno unošenje besmislica očigledan vandalizam, ponekad dobronamerni korisnici ne uspeju da se izraze kako treba, te zbog toga unesu besmislice u tekst. Takođe, sukob izmena može nenamerno da rezultira u pojavi besmislica u tekstovima. U bilo kom slučaju, prvo što treba da uradite jeste da pretpostavite najbolju nameru.

Dobronamerne izmene Vikipedijinih pravila i smernica uredi

Urednici se ohrabruju da budu odvažni. Međutim, praviti izmene na stranicama Vikipedijinih pravila i smernica, kao što je ova, zahteva prethodno poznavanje konsenzusa o ovim pitanjima. Ako neko pogrešno razume konsenzus, ne treba da bude proglašen vandalom. Treba porazgovarati s tim korisnikom i pomoći mu da razume konsenzus.

Vraćanje ili uklanjanje neenciklopedijskog materijala, ili materijala koji podleže politici o biografijama živih ljudi uredi

Ponekad neki materijal, čak iako je faktografski tačan, ipak nije za Vikipediju, i uklanjanje takvog materijala nije vandalizam. Uvek prvo proverite da li je uklanjanje istog u skladu sa Vikipedijinim standardima, pre nego što vratite izmenu ili prijavite uklanjanje kao vandalizam.

Alati uredi

  • Huggle - vindous aplikacija za borbu protiv vandala
  • Twinkle - javaskript gedžet za medijaviki

Vidi još uredi

Meta uredi