Vrdnička banja se nalazi u širem području Vrdnika, u središnjem delu Srema, u podnožju Fruške gore, na nadmorskoj visini od 210 m. Banja je udaljena od Beograda 74 km, a od Novog Sada 24 km.[1]

Ostaci termoelektrane rudnika uglja u Vrdniku

Istorija uredi

Eksploatacijom uglja u Vrdniku, koja je trajala 1804—1968. godine, poremećeni su postojeći prirodni odnosi stena, te je voda prodrla u rudarska okna 1929, 1930. i 1931. godine. Zna se da je voda temperature 34-36 °C brzo ispunila rudničke hodnike i galerije. Termomineralna voda iz Glavnog južnog okna iskorišćena je za formiranje banje. Lekovitost vode utvrdio je Zavod za interne bolesti iz Beograda.[2] Iako je ova banja imala ugled u zemlji i svetu (1938. podignuta u prva banjska zdanja), istinski procvat doživljava od 1981. godine, nastankom Zavoda za specijalnu rehabilitaciju „Termal”, savremeno opremljene zdravstvene ustanove s timom lekara specijalista, terapeuta i drugog osoblja.[3]

Fizičko-hemijske karakteristike vode i klima uredi

Voda je blage alkalne reakcije koju uslovljavaju joni hidroksilne grupe. Kao koloidno rastvoreni javljaju se silicijum-dioksid, aluminijum-oksid i gvožđe-oksid. Slobodnog ugljen-dioksida nema. U manjim količinama voda je bistra i providna, a u većim zelenkasta. Prema ovakvim karakteristikama, termomineralna voda Vrdnika svrstana je u alkalne, natrijum-magnezijum-hidrokarbonatne hipoterme, sa izvesnim prisustvom slobodnog vodonik-sulfata.[2] Klima je umereno-kontinentalna, sa malo padavina, odsustvom vetrova i velikom insolacijom od preko 2.200 časova godišnje. Čist vazduh sa velikim sadržajem ozona, banju Vrdnik svrstava i u red vazdušnih banja.[4]

Delatnost uredi

Ova voda uspešno se primenjuje za lečenje ekstraartikularnog (fibroziti, mioziti, panikulit), degenerativnog (artroze, spondiloze) i hroničnog inflamatornog reumatizma (evolutivni poliartrit, Behterevljeva bolest). Terapija se obavlja kupanjem i medikamentozom, uz primenu najsavremenijih medicinskih instrumenata i postupaka.[2] Lečenje se sprovodi u Zavodu za specijalnu rehabilitaciju „Termal”, koji raspolaže savremenom opremom za pružanje svih metoda fizikalne medicine i rehabilitacije i stručnim timom lekara specijalista i akupunkturologa.[1] U Zavodu se primenjuju raznovrsne metode lečenja — osim hidro, i fizikalne, kinezi, parafino, elektro i foto terapija, kupke u bazenima s vodom pod pritiskom, ali i drevna kineska metoda — akupunktura.[3]

Indikacije uredi

Blagodati termomineralne vode u „Termalu” poznate su po lečenju širokog spektra oboljenja.

Turizam uredi

Zbog svog povoljnog geografskog položaja, koji se ogleda u blizini dva najveća grada u Srbiji, Beograda i Novog Sada, banja Vrdnik se razvila u jednu od najpopularnijih turističkih destinacija u Vojvodini.[6] Zavod „Termal”, pored osnovne medicinske, ima i druge komplementarne delatnosti — rekreacioni i sportski turizam, ugostiteljstvo... Boravak u Vrdniku pruža izvanredne mogućnosti za izlete do Fruške gore i nekog od njenih 16 manastira (na ataru opštine Irig — kojoj pripada i Vrdnik — nalazi se sedam srednjovekovnih manastira), do Dunava i Save, brojnih vinskih podruma, Novog Sada, Sremskih Karlovaca (stari centar srpske kulture i duhovnosti — s najstarijom srpskom bibliotekom i Bogoslovijom, crkvama, muzejima, baroknom česmom „Četiri lava”), Stražilova ili do značajnog arheološkog nalazišta — carskog grada Sirmijuma (Sremska Mitrovica).[3]

Sama banja, blizina Fruške gore, kulturno istorijski objekti i živopisna okolina stvaraju izvanredne preduslove za turizam. Tako se u bližoj i daljoj okolini nalazi veći broj : hotela, vila, apartmana, hostela za smeštaj i rekreaciju.[7]

Kulturno-istorijski motivi uredi

Smešteni u samom središtu „Svete Fruške gore”, dolaskom u hotel-stacionar „Termal” turisti imaju priliku da obiđu 16 manastira i nekoliko crkava. Najbliži su manastir Vrdnik i manastir Jazak.[8]

 
Manastir Vrdnik, sremska Ravanica

Nedaleko od Zavoda „Termal” nalazi se manastir Vrdnik, za koji se smatra da je osnovan početkom XVI veka (pominje se u turskim pisanim dokumentima 1589). Ovaj manastir poznat je i pod nazivom — sremska Ravanica, jer su ga 1697, opustošenog i razrušenog, obnovili i u njega položili mošti Svetog kneza Lazara kaluđeri stigli iz Sent Andreje, koji su se u Velikoj seobi pod Čarnojevićem povukli iz Ravanice, kraj Ćuprije.[3] I danas se u manastiru nalazi deo njegovih moštiju, ali i mošti Svete Velikomučenice Anastasije iz 3. veka, kao i svetinje sa Hristovog groba.[8] Velelepni kompleks čini crkva i tri konaka, koji važe za jedne od najlepših konaka u Srbiji.[9]

Jedinstvena kombinacija stare srpske arhitekture sa baroknim i islamskim uticajima izdvaja ovaj najmlađi fruškogorski manastir (polovina XVIII veka) i kao jedan od najlepših arhitektonskih spomenika na Fruškoj gori. Legenda ga vezuje za despota Jovana Brankovića, a tu su smeštene i mošti poslednjeg Nemanjića — Svetog srpskog cara Uroša.[8]

Veruje se da su Vrdničku kulu sagradili Rimljani za vreme cara Marka Aurelija 287. godine, kako bi im služila kao osmatračko mesto za odbranu Sirmijuma (Sremska Mitrovica), jedne od četiri prestonice Rimskog carstva.[10] Po njoj je i sam Vrdnik dobio naziv, udaljena je 30 km od banje. Visoka je preko 18 m, smeštena na vrhu prilično visokog brda, opkoljena gustom šumom kroz koju vodi strma i uska pešačka staza na čijem se kraju nalazi vidikovac sa spektakularnim pogledom na Vrdnik i okolinu.[9]

 
Vrdnička kula

Manifestacioni motivi uredi

U toku cele godine u Vrdniku i okolini priređuju se zanimljive turističko-zabavne manifestacije. Banja je domaćin Pesničkim danima i Likovnoj koloniji. Radovi učesnika Likovne kolonije krase banjsku galeriju i park koji okružuje bazen.[3] Zatim tu se održavaju i sledeće manifestacije:

  • Vidovdanski sabor — želeći da očuvaju tradiciju, Vrdničani svake godine 28. juna organizuju Vidovdanski sabor za vreme koga posebnu pažnju posvećuju negovanju tradicije, vrednostima materijalne i duhovne kulture, narodnim običajima i verovanjima naroda tog kraja.
  • Dani vina u Rivici — u duhu tradicije u Rivici (udaljenoj samo 5 km od „Termala”) krajem januara organizuju se Dani vina. Tih dana sve je posvećeno vinima i sremskoj kuhinji. Piju se špriceri, jedu čvarci, krvavice i kobasice, biraju se najbolji podrumi i proizvođači vina. Celu atmosferu upotpunjuju tamburaši i igrači u narodnim sremačkim nošnjama.
  • Pudarski dani — manifestacija posvećena pudaru — čuvaru vinograda od početka zrenja grožđa, pa do berbe. Održava se trećeg vikenda u septembru u opštini Irig. Posetioci mogu imati priliku da probaju pudarski paprikaš, okušaju se u berbi grožđa, provozaju zapregama i probaju vrhunska sremska vina.
  • Dositejevim stazama — za ljubitelje prirode, planinarsko društvo „Dr. Laza Marković” iz Iriga, svake godine u maju organizuje planinarenje pod nazivom Dositejevim stazama. Tom prilikom posetioci mogu učestvovati u pohodu na Frušku goru i njene manastire, nakon čega ih očekuje zabava u planinarskom domu na Iriškom vencu.
  • Fruškogorski maraton — održava se svake godine oko prvog maja i traje dva dana. Na maratonu učestvuje 10.000 maratonca: ljubitelji prirode, planinari, entuzijasti iz celog regiona.[11]

Materijalna baza turizma uredi

Zavod za specijalnu rehabilitaciju „Termal” uredi

Pacijentima, ali i sve brojnijim drugim posetiocima, na raspolaganju su, osim savremeno opremljenog ambulantno-terapijskog bloka za dijagnostiku i lečenje i dva rekreativna zatvorena bazena, otvoreni olimpijski bazen (s protočnom termalnom vodom), salon za masažu, kongresna dvorana (500 sedišta), dva restorana, klub zabavnih igara, sportski tereni.[3]

 
Hotel Termal, Vrdnik

Hotel „Premier Aqua” Vrdnik uredi

Hotel sa bazenom i sobama od 2012.g. ima u ponudi i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.[12]

 
Hotel „Premier Aqua”, Vrdnik.

Hotel "Fruške terme" uredi

Hotel raspolaže sa 200 soba i apartmana, nekoliko bazena, saunama, spa centrom,11 konferncijskih sala i kongresnom dvoranom.[13]

Hotel "fruške terma" Vrdinik

Etno naselje „Vrdnička kula” uredi

Etno naselje „Vrdnička kula” se nalazi na samo 2 kilometra od banje Vrdnik.[14] Etno naselje je dobilo naziv po istorijskoj građevini iz 12. veka, koja je prema podacima podignuta u periodu kada su Rimljani bili naseljeni na ovom području. Do ovog istorijskog lokaliteta se može doći „stazom zdravlja” za svega 20 minuta lagane šetnje.[15]

Reference uredi

  1. ^ a b Lekovite vode i banje Srbije. Janjić, Momir. Beograd: Elit Medica. 2008. ISBN 9788672220872. OCLC 750984381. 
  2. ^ a b v Stanković, Stevan M. Banje Srbije (1. izd.). Beograd. ISBN 9788617164551. OCLC 697612546. 
  3. ^ a b v g d đ Vojinović, Slavomir (2002). Banje i klimatska mesta Srbije. Mladenovac: GEO. ISBN 978-86-83035-03-8. 
  4. ^ „Vrdnik Banja 2019 Izlet Putovanje Smeštaj Apartmani Cene”. www.bglucky.com. Pristupljeno 8. 5. 2019. 
  5. ^ termalv. „Indikacije”. Banja Vrdnik - TERMAL (na jeziku: srpski). Pristupljeno 8. 5. 2019. 
  6. ^ „Banja Vrdnik smeštaj, apartmani, hoteli, privatni smeštaj - zvanični sajt INFOSMEŠTAJ”. Banja Vrdnik smeštaj apartmani (na jeziku: srpski). Pristupljeno 8. 5. 2019. 
  7. ^ Sajt banja Vrdnik
  8. ^ a b v termalv. „Duhovni centar”. Banja Vrdnik - TERMAL (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 08. 05. 2019. g. Pristupljeno 8. 5. 2019. 
  9. ^ a b „Banja Vrdnik – smeštaj, zanimljivosti, šta posetiti”. PUSTOLOVI (na jeziku: bošnjački). 4. 5. 2018. Arhivirano iz originala 08. 05. 2019. g. Pristupljeno 8. 5. 2019. 
  10. ^ termalv. „Vrdnik”. Banja Vrdnik - TERMAL (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 08. 05. 2019. g. Pristupljeno 8. 5. 2019. 
  11. ^ termalv. „Manifestacije”. Banja Vrdnik - TERMAL (na jeziku: srpski). Pristupljeno 8. 5. 2019. 
  12. ^ Sajt hotela
  13. ^ Sajt hotela
  14. ^ „Etno naselje Vrdnička kula Vrdnik :: Banja Vrdnik, smeštaj, apartmani - www.Vrdnik.travel”. Banja Vrdnik smeštaj apartmani (na jeziku: srpski). 2015-07-13. Pristupljeno 2019-06-01. 
  15. ^ „"Vrdnička kula" - etno selo - Turistička organizacija Opštine Irig”. www.turorgirig.org.rs. Pristupljeno 2019-06-01. 


Literatura uredi

  1. Janjić, M., Komatina, M., Nikić, Z., Timović, B., Nešić, D., Knežević, T., Stanojević, S., Anđelski, N., Bogunović, N., Kerkez, Ž. (2008). Lekovite vode i banje Srbije. Beograd: Elit Medica.
  2. Stanković, S. (2009). Banje Srbije. Beograd: Zavod za udžbenike.
  3. Vojinović, S. (2002). Banje i klimatska mesta Srbije. Mladenovac: GEO.

Spoljašnje veze uredi