Vjetrenica
Vjetrenica je pećina u Bosni i Hercegovini, u Federaciji BiH. Ovo je najveća i najpoznatija pećina u BiH i predstavlja zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom delu Hercegovine.[1] Smeštena je 300 metara istočno od sela Zavala, na zapadnom kraju Popova polja, u opštini Ravno. Udaljena je 12 km od mesta Slano na obali Jadranskog mora (Hrvatska). Ukupno je otkriveno oko 7.014 metara podzemnih kanala.[1] U pećini se nalaze prostrani hodnici i dvorane i bogat hidrografski svet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetine manjih periodičnih tokova koji teku raznim smerovima. Ova pećina je zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine. Temperatura u pećini je konstantna tokom cele godine i iznosi 11,4 °C.
Istorija istraživanja
urediPrvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog pećinskog fenomena zabeleženo je kod Plinija Starijeg u njegovom delu Historia naturalis, 77. godine.[1] Najveća otkrića vršio je češki speleolog Karel Absolon u periodu od 1912. do 1914. godine, dok ju je prvi naučno opisao beogradski istraživač Mihajlo Radovanović 1929. godine. Kasnija istraživanja urađena su u sklopu zajedničkog projekta uređenja pećine Vjetrenice, koje su izveli speleološko društvo „Bosansko-hercegovački krš“ i firma „Energoinvest“ iz Sarajeva u periodu od 1958. do 1961. godine. Novu topografsku kartu područja izradio je SO „Velebit“ iz Zagreba 2002. godine. Od 2002. svake godine održavaju se speleoeloški kampovi.
Paleontološka otkrića
urediU Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju ceo kostur leoparda (Panthera pardus), pronađen 1968. godine, kao i više delimičnih nalaza ostataka životinja. Najcelovitiji paleontološki opis pećine do sada je uradio Mirko Malez, 1969. godine.
Zoološke karakteristike
urediVjetrenica poseduje veoma bogat pećinski svet, u kojem je zabeleženo skoro 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 91 troglobionata, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mestu (lat. Locus typicus). Najpoznatiji predstavnik biodiverziteta pećine je čovečja ribica (lat. Proteus anguinus),[1] koja naseljava uži deo kraških područja Bosne i Hercegovine, a pored toga živi još samo u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.[2]
Vjetrenica danas
urediPećina je bila elektrificirana u dužini od 1.050 metara, staza s prekidima uređena do 1.800 metara, a otvorena je za turističke posete od 1964. godine.[1] U građanskom ratu u BiH dosta opreme je uništeno, ali je speleološko udruženje Vjetrenica — Popovo polje obnovila turistički program uz provizorno osvetljenje. Urađen je i projekt moderne elektrifikacije niskonaponskom strujom. Posete Vjetrenici su moguće svakog dana. Godine 2004. pećina je kandidovana za preliminarnu listu svetske baštine Uneska.[3] Tokom 2010. godine, rekonstruisana je rasveta u pećini i uređena turistička staza postavljanjem rukohvata. Danas je za turiste dostupno oko 650 metara pećine.[1]
Program popularizacije obuhvatio je izradu veb stranice, pokrenuti su kulturni susreti u Vjetrenici, štampana prigodna poštanska marka, a urađena su i dva dokumentarna filma sa četiri epizode.
Reference
uredi- ^ a b v g d đ „Vjetrenica, putovanje skrivenim svijetom”. Ravno: Javno preduzeće Vjetrenica — Popovo polje.
- ^ Sket, Boris (1997). „Distribution of Proteus (Amphibia: Urodela: Proteidae) and its possible explanation”. Journal of Biogeography. 24 (3): 263—280. doi:10.1046/j.1365-2699.1997.00103.x.
- ^ „Vjetrenica cave”. UNESCO World Heritage Centre (na jeziku: engleski). Pristupljeno 28. 9. 2019.