Gacka je reka ponornica u Lici, u Republici Hrvatskoj, duga 55,4 km[2].

Gacka
Majerovo vrelo, reke Gacke
Opšte informacije
Dužina55,4 km
Basen584[1] km2
Plovnostnije plovna
Vodotok
IzvorSinac
V. izvora460 m
Geografske karakteristike
Država/e Hrvatska
OblastLika
NaseljaOtočac
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Odlike uredi

Izvire u jugoistočnom delu Gackog polja, ispod Venca (906 m) na 460 m nadmorske visine. Voda pritiče iz još tri veća vrela (Tonković, Kanciper i Majerovo vrelo) te nekoliko manjih vrela i pritoka (Malenište, Begovac, Pećina, Krajnović, Trnovac).

Prosečan protok na glavnom izvorištu (Tonković vrelo) oko 6,3 m³/s, nakon Pećine i Majerova vrela 12,5 m³/s, a na profilu Luka Luka (kod Otočca) 15,5 m3/s.

Kod Otočca se račva u dva dela. Do izgradlje HE Senj (1965) levi joj je krak veštački prokopanim kanalom oticao u Gornje jezero. a odatlo preko slapova u Donje Švičko (Ponorsko) jezero. Desni tok joj je udolinom Drenova klanca oticao do Gusić polja. Manji se deo gubio kod Gusić gradine 430 m, a veći je oticao do Srpskog polja i ponirao ispod Vodenjaka na 415 m nadmorske visine. Deo Gackinih voda izbija kod Žrnovnice, nedaleko od Jurjeva, kao priobalno vrelo i vrulje.

Pregrađivanjem tokova ustavama Šumečica i Vivoze, te izgradnjom tunela Gornja Švica-Marasi, njene vode (zajedno sa vodama Like) usmerene su kompenzacijski basen Gusić polje. Zahvat je uticao na režim u porečju reke.

Tradicionalno su se slapovi Gacke iskorišćavali za pilane, stupe i vodenice. Na reci u gornjem toku postoje i uzgajališta ribe u Sincu i Lešću (pastrmka).

Flora i fauna uredi

Reka Gacka je veoma bogata florom i faunom. U i oko nje raste 25 biljnih vrsta od mahovina, algi do stabljikastog bilja. Uz 17 vodenih životinjskih vrsta žive potočna pastrmka (Salmo trutta ), kalifornijska pastrmka, štuka, lipljan, belonogi potočni rak.

Gacka je boravište i čovečjoj ribici koja živi u dubokim vrelima i područjima večne tame. Nedavno je pokrenut i projekt smanjenja populacije kalifornijske pastrmke jer je počela ozbiljno ugrožavati i potiskivati autohtonu domaću pastrmku.

Slike uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Stanje voda”. Vodoprivredna strategija RH. Arhivirano iz originala 29. 10. 2013. g. Pristupljeno 3. 7. 2013. 
  2. ^ Enciklopedija Jugoslavije JLZ 1986

Spoljašnje veze uredi