Gerhard Šreder

канцелар Немачке (1998-2005)

Gerhard Fric Kurt Šreder (nem. Gerhard Fritz Kurt Schröder; 7. april 1944) je nemački političar koji je obavljao dužnost kancelara od 1998. do 2005. godine, kada ga je na tom mestu zamenila Angela Merkel. Kao 37. kancelar, zamenio je Helmuta Kola. Član je Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) i čiji je bio predsednik određeno vreme. Pre nego što je postao političar bio je uspešan advokat.

Gerhard Šreder
Gerhard Šreder
Lični podaci
Datum rođenja(1944-04-07)7. april 1944.(80 god.)
Mesto rođenjaHamburg, Treći rajh
DržavljanstvoNemačka
NarodnostNemac
ReligijaLuteranizam
UniverzitetUniverzitet u Getingenu
ProfesijaAdvokat
Porodica
Supružnik
  • Eva Šubah (v. 1968 —  r. 1972)
  • Ane Tašenmaher (v. 1972 —  r. 1984)
  • Hiltrud Hampel (v. 1984 —  r. 1997)
  • Doris Šreder-Kepf (v. 1997 —  r. 2018)
  • Kim So-Jeon (v. 2018)
Deca3
Politička karijera
Politička
stranka
Socijaldemokratska partija Nemačke
12. mart 1999 — 22. novembar 2005.
PredsednikRoman Hercog
Johanes Rau
Horst Keler
PrethodnikHelmut Kol
NaslednikAngela Merkel

Potpis

Privatni život uredi

Puno ime mu je Gerhard Fric Kurt Šreder. Rodio se 1944. godine, samo tri dana posle smrti oca u Rumuniji, koji se sa Vermahtom povlačio iz Rusije. Diplomirao je pravo na univerzitetu u Getingenu, u trideset i drugoj godini, a izdržavala ga je majka koja je radila kao spremačica. Ženio se pet puta, u aktuelni brak je ušao 2018. godine.[1][2]

Uloga u napadu NATO na SR Jugoslaviju 1999. godine uredi

Šreder je prvi nemački kancelar posle Adolfa Hitlera koji je poslao nemačku vojsku u inostrani rat, u sklopu napada NATO na Jugoslaviju 1999. godine. Ovu odluku je opravdao na sledeći način: „Na genocid u Jugoslaviji ne može se odgovoriti pacifizmom i Nemačka mora da stane iza etničkih Albanaca, žrtava proterivanja, silovanja i ubijanja“.[3]

24. aprila 2017. godine boravio je u Beogradu gde je dao podršku Aleksandru Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci na njihovom predizbornom skupu u Kombank areni. [4]

Karijera van politike uredi

Nakon završetka njegovog mandata, Šredera je 2006. godine angažovala „Rotšild grupa”, najveća svetska banka u porodičnom vlasništvu, kao savetnika za poslovanje u Istočnoj Evropi, Rusiji, Turskoj i Kini.[5]

Trenutno predsedava odborom deoničara firme Nord Stream AG, koja je vlasnik Severnog toka.[6]

Izvori uredi

  1. ^ „Former German Chancellor Gerhard Schröder to Wed For Fifth Time”. Arhivirano iz originala 26. 1. 2018. g. Pristupljeno 26. 1. 2018. 
  2. ^ „Former German chancellor 'sued for affair'. BBC News. 30. 4. 2018. Arhivirano iz originala 2. 7. 2018. g. Pristupljeno 21. 7. 2018. 
  3. ^ Ignja, Petar. „Junaci naših dana: Borbeni mladoženja“, NIN, br. 2525, Beograd, 20. maj 1999.
  4. ^ [https://www.blic.rs/vesti/politika/sreder-na-mitigu-sns-vucic-je-povecao-ugled-srbije-u-svetu/ks06e1k Šreder na mitingu SNS: Vučić je povećao ugled Srbije u svetu BLIC Lana Gedošević , Tanjug 24.03.2017.]
  5. ^ Brian Parkin. Rothschild Hires Former German Chancellor Schroeder as Adviser. "Bloomberg" (24. март 2006; приступљено 1. фебруара 2014. године) (језик: енглески)
  6. ^ Our Management. Архивирано на сајту Wayback Machine (1. februar 2014) "Nord Stream" (pristupljeno 1. februara 2014. godine) (jezik: engleski)

Spoljašnje veze uredi

BLIC Lana Gedošević , Tanjug 24.03.2017.]