Glibovac

приградско насеље у Србији у општини Смедеревска Паланка

Glibovac je prigradsko naselje u Srbiji u opštini Smederevska Palanka u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2083 stanovnika.

Glibovac
Crkva rođenja Prevsete Bogorodice
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaSmederevska Palanka
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2083
Geografske karakteristike
Koordinate44° 22′ 18″ S; 20° 54′ 27″ I / 44.371666° S; 20.9075° I / 44.371666; 20.9075
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina110 m
Glibovac na karti Srbije
Glibovac
Glibovac
Glibovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj026
Registarska oznakaSP

Istorija uredi

Glibovac se nalazi zapadno od Palanke. Glibovac je starije naselje. Idući Bulinoj Vodi, na putu za Palanku, postojala je nekada, kako veli predanje, neka stara crkva i groblje. To mesto se zvalo Staro selo.

U aračkim spiskovima (poreski spisak) zabeleženo je ovo naselje : 1818. g. ono je imalo 52 a 1822. g. 47 kuća. Godine 1846. selo je imalo 86 kuća, a po popisu iz 1921. g. u selu je bilo 293 kuće sa 1842 stanovnika.
Ranije se selo zvalo Salevac, a današnje mu je ime dao Hasan-paša. Ime Salevac ostalo je samo za jedan deo seoskog atara, u uglu, kiji čine Lug i Kubršnica. Priča se da je jednom prilikom Hasan-paša pošao iz Palanke za Salevac, pa se zaglibio u blato i vrati se natrag; ljut zbog ovoga naredi da se selo ubuduće zove Glibovac.

„Kolac je u selu udario“ predak Kozlića, Teodor Aleksić, koji je sa braćom Simom i Aleksom došao od Kosova. Kozlići danas imaju razna prezimena i jedan njihov ogranak, Đurđevići, potomci su Deli-Marka, zeta Stanoje Glavaša. U isto vreme kada i Kozlići, došli su od Kosova i preci Dabića (koji danas imaju razna prezimena).

Glibovac je poznat po Stanoje Glavaš koji se rodio u Azanjskom zaseoku koji danas pripada Glibovcu. Njegov otac Dimitrije došao je iz okoline Debra najpre u okolinu Kruševca, gde je probavio nekoliko godina. Kako su mu tu pomrla deca, krene dalje i dođe u današnji Glibovac. U Glibovcu mu se rode sinovi Stanoje i Đoka i kći Stana. Od Stanoja u selu danas nema potomaka, a od Đoke su današnji Đokići. Ostale su porodice došle iz raznih krajeva, Dinarskih, kosovsko-metohijskog, vardarsko-moravskih krajeva, timočko-brančevskih krajeva, i iz „preka“ (Vojvodine)

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice je podignuta 1903. g. a 1908. g. je podignuta škola. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]

Ovde se nalaze Železnička stanica Glibovac i Spomenik Stanoju Glavašu u Glibovcu.

Demografija uredi

U naselju Glibovac živi 1829 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,7 godina (40,0 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju ima 639 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,55.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 2.262
1953. 2.352
1961. 2.426
1971. 2.418
1981. 2.464
1991. 2.405 2.332
2002. 2.269 2.367
2011. 1.996
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
2.240 98,72%
Crnogorci
  
7 0,30%
Romi
  
6 0,26%
Makedonci
  
2 0,08%
Hrvati
  
1 0,04%
Ukrajinci
  
1 0,04%
Rusi
  
1 0,04%
Jugosloveni
  
1 0,04%
nepoznato
  
3 0,13%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).

Spoljašnje veze uredi