Gulden
Gulden je engleski prevod holandskog i nemačkog gulden, originalno skraćeno od srednjevisokonemačkog guldin pfenninc što znači zlatni peni. Ovo je bio termin koji je postao aktuelan u južnim i zapadnim delovima Svetog rimskog carstva za Fiorin (uveden 1252). Stoga je ime često bilo zamenljivo sa florinom (znak valute ƒ ili fl.).
Gulden je takođe naziv za nekoliko valuta koje se koriste u Evropi i bivšim kolonijama Holandskog carstva.
Zlatni gulden uredi
Gulden ili gulden je bio naziv za nekoliko zlatnika korišćenih tokom Svetog rimskog carstva. Prvi put se odnosio na italijanski zlatni florin uveden u 13. veku. Tada se odnosilo na Renski gulden (florenus Rhen) koji je kovalo nekoliko država Svetog rimskog carstva iz 14. veka. Renski gulden su izdali Trir, Keln i Majnc u 14. i 15. veku. Bazel je kovao sopstveni Apfelgulden između 1429. i 1509. godine. Bern i Soloturn su usledili 1480-ih, Friburg 1509. i Cirih 1510. godine, a drugi gradovi u 17. veku.
Reichsmünzordnung ili carska uredba o kovanju Svetog rimskog carstva je prvi put definisala standarde za Rajnski gulden (Rheinischer Gulden)) 1524. godine. Takođe je definisao srebrni guldengroschen jednake vrednosti kao i gulden.[1] : 363-367 : 364-365
Standardi Renskog guldena su se menjali tokom vekova, i to:[2] : 19 [1] : 364-365
- 1354. kovan je1⁄66 Kelnska zlatna marka, 231⁄4 karata; dakle 343 g (12,1 oz) finog zlata, ili identično firentinskom florinu.
- Do 1419. kovan je1⁄67 do marke, 19 karata; dakle 276 grams (8,9 troy ounces) finog zlata.
- Do Reichsmünzordnung 1559. kovan je1⁄72 do marke, 181⁄2 karata; dakle 250 grams (8,0 troy ounces) čistog zlata.
Valuta gulden uredi
Sa sve više standardizovanim valutama u ranom modernom periodu, gulden ili gulden je postao termin za različite rane moderne i moderne valute, nevezane od stvarnih zlatnika. Holandski gulden se prvi put pojavio kao valuta burgundske Holandije nakon monetarnih reformi iz 1435. pod Filipom Dobrim.[2] [3]0 Ostala je nacionalna valuta Holandije sve dok je nije zamenio evro 1. januara 2002. godine.
Reichsmünzordnung iz 1524. definisao je fiksne standarde za zlatni Renski gulden i Guldengrošen jednake vrednosti. Do 1551. godine, međutim, oba novčića su procenjena na 72 krojcera, a definisana je nova valutna jedinica guldena od 60 krojcera.364-365[1] Poslednji gulden je zatim definisan tokom narednih vekova kao valutna jedinica vredna delić srebrnog rajhstalera.
Austrougarska i Bavarska su se 1753. godine složile sa monetarnim standardom Konvencije, što je rezultiralo u dva različito vrednovana guldena: austrougarski florin Austrijskog carstva od 1754. do 1892. i južnonemački gulden južnonemačkih država od 1754. do nemačke ujedinjenje 1871.
Valute identične južnonemačkom guldenu uključuju bavarski gulden, badenski gulden i virtemberški gulden.
Danciški gulden je bio u upotrebi od 1923. do 1939. godine.
Valute izvedene iz holandskog guldena uredi
- Holandski indijski gulden je uveden 1602. na početku Ujedinjene Istočnoindijske kompanije.
- Britanski gvajanski gulden je bio u upotrebi u Britanskoj Gvajani od 1796. do 1839. godine.
- Holandski antilski gulden je bio u upotrebi na Holandskim Antilima do raspada 2010. godine. Nakon toga je ostao valuta novih zemalja Kurasao i Sint Marten i (do 1. januara 2011.) karipske Holandije.
- Surinamski gulden
- Holandija Novogvinejski gulden
- Karipski gulden je predložena valuta za Kurasao i Sint Marten.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b v Shaw, W. A. (1896). „Appendix V - The Monetary System of Germany”. The History of Currency, 1252-1894 (na jeziku: engleski) (Third izd.). New York: G. P. Putnam's Sons. str. 363—367. ISBN 978-0342143832. LCCN 75006519. OCLC 613143051. OL OL14346094M — preko Google Books.
- ^ a b Munro, John (n.d). Money And Coinage In Late Medieval And Early Modern Europe (PDF) (Lecture) (na jeziku: engleski). Arhivirano (PDF) iz originala 2022-06-13. g. Pristupljeno 2022-07-22 — preko University of Toronto.
- ^ The Vierlander, a precursor to the euro.