Deklinacije u latinskom jeziku
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Deklinacija imenica
urediPrva deklinacija
urediPo prvoj (a-) deklinaciji u latinskom jeziku se menjaju imenice i pridevi ženskog roda koji u genitivu jednine imaju nastavak -ae. Nominativ jednine ovih imenica i prideva ima nastavak -a.
Sve imenica u latinskom jeziku se navode na sledeći način: prvo se navodi nominativ te imenice (npr. stella), a zatim i oblik za genitiv (stellae). Kada se navedu oblici za nominativ i genitiv, sledi rod imenice: m.(čita se maskulinum) za muški rod, f.(femininum) za ženski i n.(neutrum) za srednji rod. Zatim se navodi značenje reči. U praksi, to ovako izgleda:
stella, stellae f. — zvezda; femina, feminae f. — žena; nauta, nautae m. — mornar; itd.
Često se pribegava skraćenom navođenju reči. Ono se razlikuje samo po tome što se piše samo genitivni nastavak (kod imenica prva deklinacija je to nastavak -ae, kod druga deklinacija -us ili -um i dr.) Pa to izgleda ovako:
stella, -ae f. — zvezda; femina, -ae f. — žena; nauta, -ae m. — mornar; itd.
Međutim, kada su imenice nepravilne, kakav je slučaj sa imenicama treća deklinacija, navodi se pun oblik. Npr. rex, regis m. — kralj. Navođenje genitivnog nastavka i roda je obavezno pri navođenju reči u rečnicima, zbog postojanja homonima (npr. malus — zlo i malus — jabuka). Razlika u ovim rečima je u rodu (zlo je muškog a jabuka ženskog roda). Posebno je važno navođenje kod imenica četvrte deklinacije, jer je oblik za nominativ isti kao i nominativu druge deklinacije na -us.
broj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | stĕllă | stĕllae |
genitiv | stĕllae | stĕllārum |
dativ | stĕllae | stĕllīs |
akuzativ | stĕllăm | stĕllās |
vokativ | stĕlla | stĕllae |
ablativ | stĕllā | stĕllīs |
Imenice prve deklinacije su ženskog roda. Imenice muškog roda su izuzetak. Muškog roda su imena muških lica, naroda, reka, kao i muških zanimanja: Mūrēnă, Dŏlābĕllă, Scaevŏlă1, Porsenă (lična imena), Sequănă (reka Sena), Hădrĭă (Jadransko more), Persă (Persijanac), agricŏlă (zemljoradnik), nauta(mornar), collega, pirata(gusar), poëta(pesnik), athleta i scriba(pisar). Arhaični oblici genitiva jednine sa završetkom -ās očuvani su u izrazima: pater familias (domaćin), mater familias (domaćica), filia familias, filius familia. U obliku za dativ-ablativ množine imenice dea, filia, liberta imaju nastavak -ābus ukoliko se jave uz isti padež imenica istog korena, muškog roda koje se menjaju po drugoj deklinaciji (filius, deus, libertus): deis et deabus (ili deis deabusque), filiis et filiabus (ili filiis filiabusque), libertis et libertabus (ili libertis libertabusque). Ove imenice ženskog roda dobijaju nastavak -abus da bi se razlikovale od imenica muškog roda koje glase istovetno u obliku za dativ-ablativ množine. Imenice amphora (vrč) i drachma, preuzete iz starogrčkog jezika, u genitivu množine obično imaju nastavak -um. Kod imenica složenih sa -cola i -gena pesnici koriste -um za nastavak genitiva množine (caelicolum, terrigenum).
Preuzete grčke reči sa osnovom na -a, najpre su se menjale po promenama latinske prve deklinacije. Kasnije, naročito pesnici sve više vode računa o grčkoj promeni, preuzimaju grčke padežne završetke, u potpunosti ili delimično. Tako, pored oblika koji je u skladu da promenom prve deklinacije, postoje i oblici koji uglavnom slede grčku promenu:
epitomē: ē, ēs, ae, ēn,ē, ē Andromachē: ē (ă), ēs (ae), ae, ēn (ăm),ē (ă), ē (ā) Orestēs: ēs, ae, ae, ēn (ăm), ē, ē Persēs: ēs, ae, ae, ēn (ăm), ē, ă Anchīsēs: ēs, ae, ae, ēn (ăm), ē (ā, ă), ē (ā) Aeneadēs: ēs (ă), ae, ae, ēn (ăm), ē (ā), ē (ā) Comētēs: ēs (ă), ae, ae, ēn (ăm), ă, ē (ā) Electra: ā (ă), ae, ae, ān (ăm), ā (ă), ā Aenĕas: ās, ae, ae, ān (ăm), ā, ā
Osim ličnih imena, ima oko trideset i pet ovakvih imenica. Grčke imenice koje imaju množinu uzimaju nastavke latinske promene. U genitivu množine grčke imenice na -ades, -ides imaju nastavak -um.
Nominativ jednine. Poređenje sa osačko-umbarskim i grčkim govori da je reč o glasu koji je nekada bio dugačak po kvantitetu. Postoje razne pretpostavke o kraćenju samoglasnika. Neki vide uzrok u uticaju dvoložnih reči u obliku jamba gde je dolazilo do kraćenja dugog samoglasnika („zakon jamba”). Drugi traže uzrok u uticaju vokativa jednine, gde je završno -a bilo kratko. Treći nalaze uzrok u uticaju imenica sa sufiksom -ia, gde je završno -a bilo kratko.
Genitiv jednine. U jeziku starih rimskih pisaca (Livije Andronik, Nevije) javlja se sa nastavkom -ās. U klasičnom latinskom ovaj oblik se održao samo u izrazima pater familias, mater familias, filia familias, filius familias.
Završetak -ae koji se nalazi u klasičnom latinskom nastao je kraćenjem samoglasnika dvosložne grupe -āī. Još se kod Enija i Plauta može naći ovaj nastavak. Čak ga i Vergilije koristi kada svom jeziku želi dati arhaičnu boju. Diftong -ai (dobijen kraćenjem dvosložne grupe -āī) u klasičnom latinskom prelazi u -ae.
Dativ jednine. Dativski završetak -ae potiče od starog završetka -ăĭ (od starijeg -āĭ). Do kraćenja je došlo po zakonu „vodalis ante vocalem corripitur”). Na natpisima se može pročitati: Fortunai Poblicai. U osačkom se nailazi na isti završetak.
Akuzativ jednine. Završava se na -ăm koje potiče od starijeg -ām, gde se dugi samoglasnik krati pred krajnjim suglasnikom (svakim osim ispred -s).
Ablativ jednine. Ablativ jednine je najpre imao završetak -ād. Ovaj je završetak nastao analogijom prema završetku druge deklinacije *-ōd. Na natpisima se može naći: sententiad, praidad. Kasnije, krajnje -d se gubilo u položaju iza dugog samoglasnika.
Lokativ jednine. Na natpisima se može pronaći stari lokativski nastavak -ai u lokativskom obliku Romai („u Rimu”). Kako je u klasičnom jeziku -ai dalo -ae, lokativ jednine se u svom klasičnom obliku izjednačio sa oblikom za genitiv jednine.
Nominativ i vokativ množine. Opšteitalski završetak je po svedočanstvima osačkih i umbarskih natpisa bio -ās. Trag takvog završetka se može naći u stihu koji potiče iz prvog veka pre nove ere: laetitas insperatas. Taj stari završetak zamenjen je završetkom -āi > -ai (> -ae). Može se naći na natpisima: tabelai, datai. Analogan je nastavku -oi iz druge deklinacije, a vodi poreklo iz zameničke promene.
Genitiv množine se završava nastavkom -ārŭm koji proizilazi od nastavka -āsōm. To potvrđuju i osački i grčki oblici. Ovaj nastavak je preuzet iz zameničke promene. Stari genitiv množine koji se završava na -ŭm od *-ā-ōm (sa nastavkom -ōm iz imeničke promene) može se naći u kompozitima na -cola i -gena: agricolum, terrigenum. Završetak -arum mogao je da nastane i analogijom prema drugoj deklinaciji.
Dativ, ablativ, instrumental i lokativ množine. Završetak -īs' je nastao od *-ā-īs. Natpisi svedoče da je prelaz -ais u -is išao preko međuoblika -eis: soueis=suis. Kod osnova koje su se završavale na -ia (npr. gratia) javlja se pravilan nekontrahovani oblik na -ĭīs: gratiis. Ipak, već od Enija se mogu naći kontrahovani oblici (Iunīs od Iuniis) i sl. U klasično doba koriste se naporedo i kontrahovani i nekontrahovani oblici. Akuzativski nastavak -ās nastao je od -ans. Ispred glasa s nazal se gubi uz duženje prethodnog samoglasnika.
Druga deklinacija
urediPo drugoj (o-) deklinaciji u latinskom jeziku se menjaju imenice i pridevi muškog i srednjeg roda koje u genitivu jednine imaju nastavak -i. Nominativ jednine ove deklinacije ukazuje na rod. Tako su imenice i pridevi na -us i -er muškog roda a imenice i pridevi na -um srednjeg roda. Samo jedna imenica se završava na -ir (vir), a menja se kao imenice na -er.
Imenice muškog roda na -ŭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | campŭs | campī |
genitiv | campī | campōrum |
dativ | campō | campīs |
akuzativ | campŭm | campōs |
vokativ | campĕ | campī |
ablativ | campō | campīs |
Standardna promena
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | lib'ĕr' | lib'r'ī |
genitiv | lib'r'ī | lib'r'ōrum |
dativ | lib'r'ō | lib'r'īs |
akuzativ | lib'r'ŭm | lib'r'ōs |
vokativ | lib'ĕr' | lib'r'ī |
ablativ | lib'r'ō | lib'r'īs |
Imenice koje imaju infiksno -ĕ- u svim padežima
urediVećina imenica i prideva na -er gubi u promeni -e- iz nominativa jednine. Samo mali broj imenica i prideva na -er čuva taj samoglasnik: puer, vesper, socer, gener i one koje su složene sa -fer ili -ger — armifer, signifer, armiger, Liber (ime); kao i pridevi: liber, tener, miser, asper.1
broj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | pŭer | pŭerī |
genitiv | pŭerī | pŭerōrum |
dativ | pŭerō | pŭerīs |
akuzativ | pŭerŭm | pŭerōs |
vokativ | pŭer | pŭerī |
ablativ | pŭerō | pŭerīs |
Imenica vĭr
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | vĭr | vĭrī |
genitiv | vĭrī | vĭrōrum |
dativ | vĭrō | vĭrīs |
akuzativ | vĭrŭm | vĭrōs |
vokativ | vĭr | vĭrī |
ablativ | vĭrō | vĭrīs |
Imenice srednjeg roda na -ŭm
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | bellŭm | bellă |
genitiv | bellī | bell{{{genmi}}}{{{genm}}} |
dativ | bellō | bell{{{datmi}}}{{{datm}}} |
akuzativ | bellŭm | bell{{{akumi}}}{{{akum}}} |
vokativ | bellŭm | bell{{{vokmi}}}ă |
ablativ | bellō | bell{{{ablmi}}}{{{ablm}}} |
Imenice druge promene su muškog ili srednjeg roda. Imenice muškog roda se u nominativu završavaju na -us, -er ili -ir, dok se imenice srednjeg roda u nominativu jednine završavaju na -um. Imenice ženskog roda su izuzetak.
Ženskog roda su imena:
- stabala (zato što rađaju) — fagus (bukva), ornus (jasen), pirus (kruška), pinus(bor), malus(jabuka), cerasus(trešnja), prunus(šljiva), prunus persica (breskva), populus(topola);
- imena zemalja — Aegiptus;
- imena ostrva i gradova — Delus, Corynthus, Rhodus, Pharus;
- imenice: alvus (trbuh), colus (preslica), humus (tlo), vannus (vejalica);
- neke imenice preuzete iz grčkog: atomus (atom), diphthongus (diftong), dialectus (dijalekat) itd.
Srednjeg roda su imenice: virus (otrov), pelăgus (more), vulgus (svetina) i koriste se samo u jednini.
Deus, dei, im. m. r. (bog) u nominativu množine može da glasi i dei (što je očekivani oblik), ali i dii i dī. Isto tako u obliku za dativ i ablativ množine može da glasi: deis, diis ili dīs. Genitiv množine može da glasi i deorum (što je očekivani oblik) i deum. Vokativ jednine glasi deus. Locus, loci, im. m. r. (mesto) u nominativu množine može da glasi loci (što je očekivani oblik) kada znači „mesta u knjizi”. Može da glasi i loca, kada znači „mesta na zemlji”. Sličan dvostruki oblik za množinu javlja se i kod imenice iocus, ioci, im. m. r. (šala). Oblici loca i ioca slede promenu srednjeg roda množine druge deklinacije.
Imenice grčke o-deklinacije preuzimane su u latinski jezik tako što je nastavak -ος' u latinskom transkribovan kao -us:
- Σίκελος -> Siculus
- σκόπελος -> scopulus
Kasnije, u klasično doba pesnici zadržavaju grčke nastavke -ος i -ον u transkripciji ličnih imena u oblicima za nominativ i akuzativ:
- Dēlŏs (ali i Dēlŭs), Dēlŏs, Dēlī, Dēlō, Dēlŏn, Dēlĕ, Dēlō;
- Ĭlĭŏn (ali i Ĭlĭŭm), Ĭlĭŏn, Ĭlĭī, Ĭlĭō, Ĭlĭŏn, Ĭlĭŏn, Ĭlĭō.
Imenice na -eus iz grčkog jezika najpre su se menjale po promeni druge deklinacije, zadržavajući pritom grčki oblik za vokativ (-u). Kasnije, u doba Marijala i Stacija za genitiv jednine koriste se i transkribovani grčki padežni oblici za genitiv i akuzativ jednine:
- Ŏrpĕŭs, Ŏrphĕī (Ŏrphĕŏs), Ŏrphĕō, Ŏrphĕŭm (Ŏrphĕă), Ŏrphĕŭ, Ŏrphĕō
Nominativ jednine. Nastavci za nominativ jednine -us i -um su nastali od starijih oblika -os i -om. Zbog slabe artikulacije krajnje -s i -m na natpisima često nedostaje: Furio, dono, pocolo. Ovi nastavci se održavaju do kraja 3. veka pre nove ere, kada prelaze u klasične oblike. Imenice na -er i -ir su nastale od oblika koji se završavao na -ros: *agros > ager, *viros > vir, sacros > sacer (poslednji primer postoji na natpisu). Ponekad se u jeziku javljaju kolebanja što dovodi do dvostrukih oblika: inferus i infer, socerus i socer.
Genitiv jednine. Nastavak za genitiv jednine je primarno -ī. Kada je u jeziku došlo do mešanja u izgovoru diftonga -ei sa -ī, ovaj oblik se počeo na natpisima pojavljivati i kao Romanei umesto Romani. Javljaju se čak i uporedo i jedan i drugi oblik: Pupili Romanei.
Kod imenica na -ius, završetak -iī u genitivu jednine daje -ī. Horacije i Vergilije uglavnom koriste kao nastavak -ī, a ređe i -iī. U kasnijem latinskom (1. vek u vreme Domicijana (uopštavaju se nekontrahovani oblici na -iī. Kontrahovani oblici za genitiv jednine održavaju se samo u nekim stalnim formulama kao: res manicipi nec manicipi, compendi facio itd.
Dativ jednine. Stari nastavak za dativ jednine je -ōĭ. Akuzativ jednine. Stari nastavak za akuzativ jednine je bio -ŏm. Ima ga na natpisima i u umbarskom jeziku: Louciom (natpis), poplo(m) (umbarski, latinski oblik je populum). Zbog slabe artikulacije krajnje foneme m često otpada pa ga na natpisima često nema: oino, optumo == unum, optimum. U klasičnom jeziku -ŏm daje -ŭm.
Vokativ jednine. Stari vokativ jednine imenica i prideva je imao nastavak -e. Kod Plauta se može naći oblik puere. Tumačenja za ovu promenu su: (1) gubitak samoglasnika, (2) ujednačavanje sa nominativom jednine i (3) apsorpcija krajnjeg samoglasnika od strane foneme r. Rimski gramatičari Ciceronovog doba govore o akcentovanju vokativa ličnog imena Válĕrī (na trećem slogu od kraja). To bi moglo da znači da ovaj vokativ nije nastao od oblike *Valerie, već da je prvobitno bilo dugo -ī. Ipak, kod Livija Andronika se može naći vokaviv filie; umabrski ima sličan vokativ: arsie sancte.
Ablativ jednine. Na starim natpisima se moženaći na ablativski oblik sa nastavkom -ōd: Gnaivod, poplicod, preivatod. Iza dugog samoglasnika krajnje -d se gubi krajem 3. veka p. n. e. Ponekad je dolazilo do mešanja oblika za ablativ i instrumental. Trag instrumentalnog nastavka na -ĕ se može naći u prilozima tipa certē (pored ablativskog oblika certō). Na jednom natpisu se može naći oblik rected sa krajnjim -d koji je analogijom prema ablativskim oblicima na -od dodat instrumentalu.
Nominativ i vokativ množine. Klasični završetak nominativa jednine -ī nastao je od starijeg -oi. Reč je o zameničkom nastavku koje u grčkom i latinskom postao imenički: *dominoi, λόγοι. Diftong -oi zasvedočen je i kod gramatičara grafijom -oe: pilumnoe poploe, fescemone itd. U klasičnom jeziku -oi daje -ī preko prelaznog stupnja -ei koji se može naći na natpisima nastalim do početka 2. veka p. n. e.: foideratei, oinovorsei, virei.
Treća deklinacija
urediImenice na -ĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | navĭs | navēs |
genitiv | navĭs | navĭŭm |
dativ | navī | navĭbŭs |
akuzativ | navĕm | navēs |
vokativ | navĭs | navēs |
ablativ | navĕ | navĭbŭs |
Imenice na -ēs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | nubēs | nubēs |
genitiv | nubĭs | nubĭŭm |
dativ | nubī | nubĭbŭs |
akuzativ | nubĕm | nubēs |
vokativ | nubēs | nubēs |
ablativ | nubĕ | nubĭbŭs |
Imenice na -s
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | urbs | urbēs |
genitiv | urbĭs | urbĭŭm |
dativ | urbī | urbĭbŭs |
akuzativ | urbĕm | urbēs |
vokativ | urbs | urbēs |
ablativ | urbĕ | urbĭbŭs |
Imenice na -ĕr
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | imb'ĕr' | imb'r'ēs |
genitiv | imb'r'ĭs | imb'r'ĭŭm |
dativ | imb'r'ī | imb'r'ĭbŭs |
akuzativ | imb'r'ĕm | imb'r'ēs |
vokativ | imb'ĕr' | imb'r'ēs |
ablativ | imb'r'ĕ | imb'r'ĭbŭs |
Imenice na -ĕ
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | marĕ | marĭă |
genitiv | marĭs | marĭŭm |
dativ | marī | marĭbŭs |
akuzativ | marĕ | marĭă |
vokativ | marĕ | marĭă |
ablativ | marĕ | marĭbŭs |
Imenice na -ăl
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | anim'ăl' | anim'āl'ĭă |
genitiv | anim'āl'ĭs | anim'āl'ĭŭm |
dativ | anim'āl'ī | anim'āl'ĭbŭs |
akuzativ | anim'ăl' | anim'āl'ĭă |
vokativ | anim'ăl' | anim'āl'ĭă |
ablativ | anim'ăl'ĕ | anim'āl'ĭbŭs |
Imenice na -ăr
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | calc'ăr' | calc'ār'ĭă |
genitiv | calc'ār'ĭs | calc'ār'ĭŭm |
dativ | calc'ār'ī | calc'ār'ĭbŭs |
akuzativ | calc'ăr' | calc'ār'ĭă |
vokativ | calc'ăr' | calc'ār'ĭă |
ablativ | calc'ăr'ĕ | calc'ār'ĭbŭs |
Imenice na -ŏr, -ōrĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | vict'ŏr' | vict'ōr'ēs |
genitiv | vict'ōr'ĭs | vict'ōr'ŭm |
dativ | vict'ōr'ī | vict'ōr'ĭbŭs |
akuzativ | vict'ōr'ĕm | vict'ōr'ēs |
vokativ | vict'ŏr' | vict'ōr'ēs |
ablativ | vict'ōr'ĕ | vict'ōr'ĭbŭs |
Imenice na -ōs, -ōrĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | mō's' | mō'r'ēs |
genitiv | mō'r'ĭs | mō'r'ŭm |
dativ | mō'r'ī | mō'r'ĭbŭs |
akuzativ | mō'r'ĕm | mō'r'ēs |
vokativ | mō'r' | mō'r'ēs |
ablativ | mō'r'ĕ | mō'r'ĭbŭs |
Imenice na -ō, -ōnĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | leō | leō'n'ēs |
genitiv | leō'n'ĭs | leō'n'ŭm |
dativ | leō'n'ī | leō'n'ĭbŭs |
akuzativ | leō'n'ĕm | leō'n'ēs |
vokativ | leō | leō'n'ēs |
ablativ | leō'n'ĕ | leō'n'ĭbŭs |
Imenice na -ĕr, -ĕrĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | passĕr | passĕrēs |
genitiv | passĕrĭs | passĕrŭm |
dativ | passĕrī | passĕrĭbŭs |
akuzativ | passĕrĕm | passĕrēs |
vokativ | passĕr | passĕrēs |
ablativ | passĕrĕ | passĕrĭbŭs |
Imenice na -ĕs, -ĭtĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | mil'ĕs' | mil'ĭt'ēs |
genitiv | mil'ĭt'ĭs | mil'ĭt'ŭm |
dativ | mil'ĭt'ī | mil'ĭt'ĭbŭs |
akuzativ | mil'ĭt'ĕm | mil'ĭt'ēs |
vokativ | mil'ĕs' | mil'ĭt'ēs |
ablativ | mil'ĭt'ĕ | mil'ĭt'ĭbŭs |
Imenice na -ĕx, -ĭcĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | iud'ĕx' | iud'ĭc'ēs |
genitiv | iud'ĭc'ĭs | iud'ĭc'ŭm |
dativ | iud'ĭc'ī | iud'ĭc'ĭbŭs |
akuzativ | iud'ĭc'ĕm | iud'ĭc'ēs |
vokativ | iud'ĕx' | iud'ĭc'ēs |
ablativ | iud'ĭc'ĕ | iud'ĭc'ĭbŭs |
Imenice na -ās, -ātĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | civitās | civitā't'ēs |
genitiv | civitā't'ĭs | civitā't'ŭm |
dativ | civitā't'ī | civitā't'ĭbŭs |
akuzativ | civitā't'ĕm | civitā't'ēs |
vokativ | civitās | civitā't'ēs |
ablativ | civitā't'ĕ | civitā't'ĭbŭs |
Imenice na -ăŭs, -ăŭdĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | lăŭs | lăŭ'd'ēs |
genitiv | lăŭ'd'ĭs | lăŭ'd'ŭm |
dativ | lăŭ'd'ī | lăŭ'd'ĭbŭs |
akuzativ | lăŭ'd'ĕm | lăŭ'd'ēs |
vokativ | lăŭs | lăŭ'd'ēs |
ablativ | lăŭ'd'ĕ | lăŭ'd'ĭbŭs |
Imenice na -ūs, -ūtĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | virtūs | virt'ūt'ēs |
genitiv | virt'ūt'ĭs | virt'ūt'ŭm |
dativ | virt'ūt'ī | virt'ūt'ĭbŭs |
akuzativ | virt'ūt'ĕm | virt'ūt'ēs |
vokativ | virtūs | virt'ūt'ēs |
ablativ | virt'ūt'ĕ | virt'ūt'ĭbŭs |
Imenice na -ūs, -ūdĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | plaūs | pla'ūd'ēs |
genitiv | pla'ūd'ĭs | pla'ūd'ŭm |
dativ | pla'ūd'ī | pla'ūd'ĭbŭs |
akuzativ | pla'ūd'ĕm | pla'ūd'ēs |
vokativ | plaūs | pla'ūd'ēs |
ablativ | pla'ūd'ĕ | pla'ūd'ĭbŭs |
Imenice na -ĭŏ, -iōnĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | natĭ'ŏ' | natĭ'ōn'ēs |
genitiv | natĭ'ōn'ĭs | natĭ'ōn'ŭm |
dativ | natĭ'ōn'ī | natĭ'ōn'ĭbŭs |
akuzativ | natĭ'ōn'ĕm | natĭ'ōn'ēs |
vokativ | natĭ'ŏ' | natĭ'ōn'ēs |
ablativ | natĭ'ōn'ĕ | natĭ'ōn'ĭbŭs |
Imenice na -dō, -dĭnĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | fortitud'ō' | fortitud'ĭn'ēs |
genitiv | fortitud'ĭn'ĭs | fortitud'ĭn'ŭm |
dativ | fortitud'ĭn'ī | fortitud'ĭn'ĭbŭs |
akuzativ | fortitud'ĭn'ĕm | fortitud'ĭn'ēs |
vokativ | fortitud'ō' | fortitud'ĭn'ēs |
ablativ | fortitud'ĭn'ĕ | fortitud'ĭn'ĭbŭs |
Imenice na -gō, -gĭnĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | imag'ō' | imag'ĭn'ēs |
genitiv | imag'ĭn'ĭs | imag'ĭn'ŭm |
dativ | imag'ĭn'ī | imag'ĭn'ĭbŭs |
akuzativ | imag'ĭn'ĕm | imag'ĭn'ēs |
vokativ | imag'ō' | imag'ĭn'ēs |
ablativ | imag'ĭn'ĕ | imag'ĭn'ĭbŭs |
Imenice na -x, -cĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | pax (pacs) | pa'c'ēs |
genitiv | pa'c'ĭs | pa'c'ŭm |
dativ | pa'c'ī | pa'c'ĭbŭs |
akuzativ | pa'c'ĕm | pa'c'ēs |
vokativ | pax (pacs) | pa'c'ēs |
ablativ | pa'c'ĕ | pa'c'ĭbŭs |
Imenice na -x, -gĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | lex (legs -> lecs) | le'g'ēs |
genitiv | le'g'ĭs | le'g'ŭm |
dativ | le'g'ī | le'g'ĭbŭs |
akuzativ | le'g'ĕm | le'g'ēs |
vokativ | lex (legs -> lecs) | le'g'ēs |
ablativ | le'g'ĕ | le'g'ĭbŭs |
Imenice na -ŭs, -ŏrĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | corpŭs | corp'ŏr'ă |
genitiv | corp'ŏr'ĭs | corp'ŏr'ŭm |
dativ | corp'ŏr'ī | corp'ŏr'ĭbŭs |
akuzativ | corpŭs | corp'ŏr'ă |
vokativ | corpŭs | corp'ŏr'ă |
ablativ | corp'ŏr'ĕ | corp'ŏr'ĭbŭs |
Imenice na -ŭs, -ĕrĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | genŭs | gen'ĕr'ă |
genitiv | gen'ĕr'ĭs | gen'ĕr'ŭm |
dativ | gen'ĕr'ī | gen'ĕr'ĭbŭs |
akuzativ | genŭs | gen'ĕr'ă |
vokativ | genŭs | gen'ĕr'ă |
ablativ | gen'ĕr'ĕ | gen'ĕr'ĭbŭs |
Imenice na -ŭr, -ŭrĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | fulgŭr | fulgŭră |
genitiv | fulgŭrĭs | fulgŭrŭm |
dativ | fulgŭrī | fulgŭrĭbŭs |
akuzativ | fulgŭr | fulgŭră |
vokativ | fulgŭr | fulgŭră |
ablativ | fulgŭrĕ | fulgŭrĭbŭs |
Imenice na -ŭr, -ŏrĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | rob'ŭr' | rob'ŏr'ă |
genitiv | rob'ŏr'ĭs | rob'ŏr'ŭm |
dativ | rob'ŏr'ī | rob'ŏr'ĭbŭs |
akuzativ | rob'ŭr' | rob'ŏr'ă |
vokativ | rob'ŭr' | rob'ŏr'ă |
ablativ | rob'ŏr'ĕ | rob'ŏr'ĭbŭs |
Imenice na -c, -ctĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | lăc | lăc't'ă |
genitiv | lăc't'ĭs | lăc't'ŭm |
dativ | lăc't'ī | lăc't'ĭbŭs |
akuzativ | lăc | lăc't'ă |
vokativ | lăc | lăc't'ă |
ablativ | lăc't'ĕ | lăc't'ĭbŭs |
Imenice na -l, -llĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | mĕl | mĕl'l'ă |
genitiv | mĕl'l'ĭs | mĕl'l'ŭm |
dativ | mĕl'l'ī | mĕl'l'ĭbŭs |
akuzativ | mĕl | mĕl'l'ă |
vokativ | mĕl | mĕl'l'ă |
ablativ | mĕl'l'ĕ | mĕl'l'ĭbŭs |
Imenice na -ĕn, -ĭnĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | nom'ĕn' | nom'ĭn'ă |
genitiv | nom'ĭn'ĭs | nom'ĭn'ŭm |
dativ | nom'ĭn'ī | nom'ĭn'ĭbŭs |
akuzativ | nom'ĕn' | nom'ĭn'ă |
vokativ | nom'ĕn' | nom'ĭn'ă |
ablativ | nom'ĭn'ĕ | nom'ĭn'ĭbŭs |
Imenice na -ŭt, -ĭtĭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | cap'ŭt' | cap'ĭt'ă |
genitiv | cap'ĭt'ĭs | cap'ĭt'ŭm |
dativ | cap'ĭt'ī | cap'ĭt'ĭbŭs |
akuzativ | cap'ŭt' | cap'ĭt'ă |
vokativ | cap'ŭt' | cap'ĭt'ă |
ablativ | cap'ĭt'ĕ | cap'ĭt'ĭbŭs |
Četvrta deklinacija
urediImenice muškog i ženskog roda na -ŭs
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | fructŭs | fructūs |
genitiv | fructūs | fructŭŭm |
dativ | fructŭī | fructĭbŭs |
akuzativ | fructŭm | fructūs |
vokativ | fructŭs | fructūs |
ablativ | fructū | fructĭbŭs |
Imenice srednjeg roda na -ū
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | genū | genŭă |
genitiv | genūs | genŭŭm |
dativ | genū | genĭbŭs |
akuzativ | genū | genŭă |
vokativ | genū | genŭă |
ablativ | genū | genĭbŭs |
Peta deklinacija
urediImenice na -ēs, -ēī
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | di'ē's | di'ē's |
genitiv | di'ē'ī | di'ē'rŭm |
dativ | di'ē'ī | di'ē'bŭs |
akuzativ | di'ĕ'm | di'ē's |
vokativ | di'ē's | di'ē's |
ablativ | di'ē' | di'ē'bŭs |
Imenice na -ēs, -ĕī
uredibroj — >
V — padež |
jednina | množina |
---|---|---|
nominativ | r'ē's | r'ē's |
genitiv | r'ĕ'ī | r'ē'rŭm |
dativ | r'ĕ'ī | r'ē'bŭs |
akuzativ | r'ĕ'm | r'ē's |
vokativ | r'ē's | r'ē's |
ablativ | r'ē' | r'ē'bŭs |
Deklinacija prideva
urediPridevi s nastavcima -ŭs, -ă, -ŭm
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | magnŭs | magnă | magnŭm | magnī | magnae | magnă |
genitiv | magnī | magnae | magnī | magnōrum | magnārum | magnōrum |
dativ | magnō | magnae | magnō | magnīs | magnīs | magnīs |
akuzativ | magnŭm | magnăm | magnŭm | magnōs | magnās | magnă |
vokativ | magnĕ | magnă | magnŭm | magnī | magnae | magnă |
ablativ | magnō | magnā | magnō | magnīs | magnīs | magnīs |
Pridevi s nastavcima -ĕr, -ĕră, -ĕrŭm
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | tenĕr | tenĕră | tenĕrŭm | tenĕrī | tenĕrae | tenĕră |
genitiv | tenĕrī | tenĕrae | tenĕrī | tenĕrōrum | tenĕrārum | tenĕrōrum |
dativ | tenĕrō | tenĕrae | tenĕrō | tenĕrīs | tenĕrīs | tenĕrīs |
akuzativ | tenĕrŭm | tenĕrăm | tenĕrŭm | tenĕrōs | tenĕrās | tenĕră |
vokativ | tenĕr | tenĕră | tenĕrŭm | tenĕrī | tenĕrae | tenĕră |
ablativ | tenĕrō | tenĕrā | tenĕrō | tenĕrīs | tenĕrīs | tenĕrīs |
Pridevi s nastavcima -ĕr, -ră, -rŭm
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | pulch'ĕr' | pulch'r'ă | pulch'r'ŭm | pulch'r'ī | pulch'r'ae | pulch'r'ă |
genitiv | pulch'r'ī | pulch'r'ae | pulch'r'ī | pulch'r'ōrum | pulch'r'ārum | pulch'r'ōrum |
dativ | pulch'r'ō | pulch'r'ae | pulch'r'ō | pulch'r'īs | pulch'r'īs | pulch'r'īs |
akuzativ | pulch'r'ŭm | pulch'r'ăm | pulch'r'ŭm | pulch'r'ōs | pulch'r'ās | pulch'r'ă |
vokativ | pulch'ĕr' | pulch'r'ă | pulch'r'ŭm | pulch'r'ī | pulch'r'ae | pulch'r'ă |
ablativ | pulch'r'ō | pulch'r'ā | pulch'r'ō | pulch'r'īs | pulch'r'īs | pulch'r'īs |
Pridevi s nastavcima -ŭr, -ŭră, -ŭrŭm
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | satŭr | satŭră | satŭrŭm | satŭrī | satŭrae | satŭră |
genitiv | satŭrī | satŭrae | satŭrī | satŭrōrum | satŭrārum | satŭrōrum |
dativ | satŭrō | satŭrae | satŭrō | satŭrīs | satŭrīs | satŭrīs |
akuzativ | satŭrŭm | satŭrăm | satŭrŭm | satŭrōs | satŭrās | satŭră |
vokativ | satŭr | satŭră | satŭrŭm | satŭrī | satŭrae | satŭră |
ablativ | satŭrō | satŭrā | satŭrō | satŭrīs | satŭrīs | satŭrīs |
Pridevi samoglasničke ili -i osnove
urediPridevi koji imaju različit nominativ jednine
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | ac'ĕr' | ac'r'ĭs | ac'r'ĕ | ac'r'ēs | ac'r'ēs | ac'r'ĭă |
genitiv | ac'r'ĭs | ac'r'ĭs | ac'r'ĭs | ac'r'ĭŭm | ac'r'ĭŭm | ac'r'ĭŭm |
dativ | ac'r'ī | ac'r'ī | ac'r'ī | ac'r'ĭbŭs | ac'r'ĭbŭs | ac'r'ĭbŭs |
akuzativ | ac'r'ĕm | ac'r'ĕm | ac'r'ĕ | ac'r'ēs | ac'r'ēs | ac'r'ĭă |
vokativ | ac'ĕr'ĕ | ac'r'ĭs | ac'r'ĕ | ac'r'ēs | ac'r'ēs | ac'r'ĭă |
ablativ | ac'r'ī | ac'r'ī | ac'r'ī | ac'r'ĭbŭs | ac'r'ĭbŭs | ac'r'ĭbŭs |
Pridevi koji imaju jednak nominativ jednine
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | fortĭs | fortĭs | fortĕ | fortēs | fortēs | fortĭă |
genitiv | fortĭs | fortĭs | fortĭs | fortĭŭm | fortĭŭm | fortĭŭm |
dativ | fortī | fortī | fortī | fortĭbŭs | fortĭbŭs | fortĭbŭs |
akuzativ | fortĕm | fortĕm | fortĕ | fortēs | fortēs | fortĭă |
vokativ | fortĭs | fortĭs | fortĕ | fortēs | fortēs | fortĭă |
ablativ | fortī | fortī | fortī | fortĭbŭs | fortĭbŭs | fortĭbŭs |
Pridevi s nastavkom -c
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | felix | felix | felix | feli'c'ēs | feli'c'ēs | feli'c'ĭă |
genitiv | feli'c'ĭs | feli'c'ĭs | feli'c'ĭs | feli'c'ĭŭm | feli'c'ĭŭm | feli'c'ĭŭm |
dativ | feli'c'ī | feli'c'ī | feli'c'ī | feli'c'ĭbŭs | feli'c'ĭbŭs | feli'c'ĭbŭs |
akuzativ | feli'c'ĕm | feli'c'ĕm | felix | feli'c'ēs | feli'c'ēs | feli'c'ĭă |
vokativ | felix | felix | felix | feli'c'ēs | feli'c'ēs | feli'c'ĭă |
ablativ | feli'c'ī | feli'c'ī | feli'c'ī | feli'c'ĭbŭs | feli'c'ĭbŭs | feli'c'ĭbŭs |
Pridevi s nastavkom -t
uredibroj — >
|
jednina | množina | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
rod — >
V — padež |
muški | ženski | srednji | muški | ženski | srednji |
nominativ | sapiens | sapiens | sapiens | sapien't'ēs | sapien't'ēs | sapien't'ĭă |
genitiv | sapien't'ĭs | sapien't'ĭs | sapien't'ĭs | sapien't'ĭŭm | sapien't'ĭŭm | sapien't'ĭŭm |
dativ | sapien't'ī | sapien't'ī | sapien't'ī | sapien't'ĭbŭs | sapien't'ĭbŭs | sapien't'ĭbŭs |
akuzativ | sapien't'ĕm | sapien't'ĕ | sapiens | sapien't'ēs | sapien't'ēs | sapien't'ĭă |
vokativ | sapiens | sapiens | sapiens | sapien't'ēs | sapien't'ēs | sapien't'ĭă |
ablativ | sapien't'ī | sapien't'ĕ | sapien't'ī | sapien't'ĭbŭs | sapien't'ĭbŭs | sapien't'ĭbŭs |
Vidi još
uredipromenjive reči u latinskom jeziku |
---|
imenice i pridevi u latinskom jeziku • zamenice u latinskom jeziku brojevi u latinskom jeziku • glagoli u latinskom jeziku • prilozi u latinskom jeziku |
nepromenjive reči u latinskom jeziku |
prilozi u latinskom jeziku • predlozi u latinskom jeziku veznici u latinskom jeziku • uzvici u latinskom jeziku |
Literatura
uredi- Šijački-Manević, Bojana (1996). Gramatika latinskog jezika (na jeziku: srpski). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-86-17-04002-2. Pristupljeno 8. 12. 2021.