Demšed
Demšed (mađ. Dömsöd) je naselje u centralnoj Mađarskoj. Demšed je veće naselje u okviru peštanske županije.
Demšed mađ. Dömsöd | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Centralna Mađarska |
Županija | Pešta |
Srez | Rackeve |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2018. | 5.694[1] |
— gustina | 77,24 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 19′ 29″ S; 19° 07′ 58″ I / 47.3248° S; 19.1328° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 72,42 km2 |
Poštanski broj | 2344 |
Pozivni broj | (+36) 24 |
Veb-sajt | |
http://www.domsod.hu/ |
Geografija
urediLokacija
urediDo naselja se može doći drumom na autoputu 51, vozom na železničkoj liniji Budimpešta-Kunsentmikloš-Taš-Kelebija, železnička stanica Demšed je udaljena 6 km, pored Apaja. Njegovi susedi su Kiškunlačaza na severu, Apaj na istoku, Taš na jugu, Makad na drugoj strani Rackeve-Dunav (jedna od pritoka Dunava) i Sigetbeče na severozapadu. Selo se na zapadu graniči sa rekom Rackeve-Dunav, zbog čega je izraslo u jedan od najvažnijih kupališnih i ribolovačkih raja u regionu, a često ga nazivaju i „Gradom skela“.
Istorija
urediOko sela Demšed se čak i u najranijim vremenima proizvodilo odlično voće, odatle neki dokumenti potiču i naziv sela Demšed. Dumšud se pominje u sertifikatima, a prema dokumentu iz 1271. godine, Gumšud (Gumschud ) bi bilo isto što i reč voće. Za vreme poslednjih kraljeva kuće Arpad, mesto je bilokraljičino vlasništvo. Kralj Zigismund ga je 1424. poklonio Borbali Cilej za vreme vladavine Janoša Hunjadija. Takođe je bio u vlasništvu dvorjana Deneš Kalmar Domšoda. Posle smrti kralja Matije 1492. godine, porodica Rozgonji je ovde posedovala zemlju. Narod sela je mnogo stradao za vreme turskoih osvajanja. Posle proterivanja Turaka, posed je bio u vlasništvu porodice grofova Kohari, dali su ga u zalog porodici Beleznaj, a potom je bilo u vlasništvu porodice Podmanički do revolucije i rata za nezavisnost 1848-49.
Demšed je nastao 1. januara 1939. spajanjem dva sela, Dab i Demšed. O Dabu postoje podaci od 1313. godine, prema kojima se ovde naselila porodica Dab.
Do 1990. godine tehnička infrastruktura se u selu razvijala u neznatnoj meri, da bi se nakon toga ubrzala. Tokom te poslednje decenije dvadesetog veka, naselje je snabdeveno prirodnim gasom, a izgrađena je i međumesna telefonska mreža. Na granici sela izgrađena je regionalna deponija čvrstog otpada evropskog standarda za komunalni otpad 11 naselja, a takođe je završena i kanalizaciona mreža. Populacija naselja prelazi 6.400 ljudi, a ovaj broj se tokom leta udvostručuje zbog turizma.
Stanovništvo
urediTokom popisa 2011. godine 90,4% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 4,8% kao Romi, 0,3% kao Nemci i 0,2% kao Rumuni (9,5% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: reformisani 35,2%, rimokatolici 31,1%, luterani 0,3%, grkokatolici 0,2%, nedenominacioni 10,6% (20,9% se nije izjasnilo).[2]
Reference
urediSpoljašnje veze
uredi- Zvanični veb-sajt
- 1930 Pest-Pilis-Solt-Kiskun-Vármegye opšti uvod i imenik, prvi okrug. Budapest, Helységnévmutató, 15.
- Eniko Terek: Antal Bala i nasipi za zaštitu od poplava u Demšedu
- Zvanična veb stranica Domsoda: Arhiva