Deneb

звезда у сазвежђу Лабуд

Deneb ili alfa Labuda (lat. Deneb, α Cygni, α Cyg)[7] je najsjajnija zvezda sazvežđa Labud i devetnaesta najsjajnija zvezda noćnog neba.[8] Naziv „Deneb“ potiče od arapske reči „dhanab“ — rep, jer se nalazi u repu labuda u tradicionalnom prikazu ovog sazvežđa.[9] Deneb je zvezda severnjača Marsa.[10]

Deneb
Lokacija Deneba (zaokruženo)
Položaj na nebu
Epoha J2000      Ravnodnevnica J2000
Sazvežđe Labud
Rektascenzija 20h 41m 25.9s[1]
Deklinacija +45° 16′ 49″[1]
Prividna magnituda (V) 1.25[2] (1.21–1.29[3])
Karakteristike
Spektralni tip A2 Ia[4]
U−B indeks boja −0.23[2]
B−V indeks boja +0.09[2]
Varijabilni tip Alpha Cygni[3]
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv)−4.5[5] km/s
Sopstveno kretanje (μ) RA: 1.99[1] mas/g
Dek.: 1.95[1] mas/g
Paralaksa (π)2.29 ± 0.32[1] mas
Rastojanje2,615±215 sg
(802±66[6] pf)
Apsolutna magnituda (MV)−8.38[6]
Detalji[6]
Masa19±4 M
Poluprečnik203±17 R
Luminoznost196,000±32,000 L
Površinska gravitacija (log g)1,10±0,05 cgs
Temperatura8,525±75 K
Metaličnost [Fe/H]−0.25 dex
Rotaciona brzina (v sin i)20±2 km/s
Druge oznake
Arided, Aridif, Gallina, Arrioph, α Cygni, 50 Cygni, BD+44°3541, FK5 777, HD 197345, HIP 102098, HR 7924, SAO 49941
Referentne baze podataka
SIMBADdata

Deneb je plavobeli superdžin, jedna od najluminoznijih zvezda Mlečnog puta i jedna od najdaljih zvezda vidljivih golim okom.[11] Procena udaljenosti Deneba je problematična, ali je nakon druge revizije podataka sa Hiparkosa izračunata vrednost od 1425 svetlosnih godina (na osnovu originalnih podataka je izračunata vrednost od 3230 svetlosnih godina, koja se može naći u literaturi starijoj objavljenoj pre 2008. godine).[8][11] Granice greške su 1340 i 1840 svetlosnih godina.[12][13][14]

Na osnovu ove udaljenosti, procenjena luminoznost Deneba je 54.400 puta veća od luminoznosti Sunca. Da se nalazi na udaljenosti na kojoj se nalazi Vega, Deneb bi bio bio magnitude -7,8, bio bi vidljiv i danju, a noću bi bacao senku. Na osnovu luminoznosti i temperature, radijus Deneba je procenjen na 108 radijusa Sunca, dok merenja ugaonog radijusa daju vrednost stvarnog radijusa od 114 radijusa Sunca. Za jednu rotaciju oko svoje ose, potrebno mu je šest zemaljskih meseci.[8][15][16][17]

Deneb je promenljiva zvezda, klasa pulsirajućih superdžinova spektralnih tipova B i A je po Denebu nazvana α Cygni promenljive.[10] Površina Deneba trpi neradijalne fluktuacije, što dovodi do povreme promene sjaja i spektralnog tipa.[12] Sjajnost Deneba varira nepravilno, u opsegu od ±0,04 magnitude.[18]

Započeo je svoju evoluciju pre oko 10 miliona godina, kao zvezda glavnog niza B ili O klase, mase 15-16 masa Sunca. U jezgru Deneba je prestala fuzija vodonika u helijum, ali zbog udaljenosti od Zemlje nije moguće tačno razumevanje njegovog trenutnog stanja — da li je jezgro ugašeno i Deneb evoluira ka crvenom superdžinu ili je započela fuzija helijuma. Pretpostavlja se da će u narednih nekoliko miliona godina postati supernova.[8][12]

Solarnim vetrom Deneb gubi materijal od oko 0,8 Sunčevih masa godišnje, što je 100.000 puta više nego Sunce.[12]

Deneb je jedno od tri temena asterizma Letnji trougao (preostala dva su Vega i Altair).[8][9][11][12][18] Zajedno sa β, γ, δ i ε Labuda gradi asterizam Severni krst.[19] Sjaj emisione magline NGC 7000 („maglina Severna Amerika“) verovatno nastaje zahvaljujući zračenju obližnjeg Deneba.[10]

Nomenklatura

uredi
 
Deneb je najsjajnija zvezda u sazvežđu Labuda (gore)

α Cygni (latinizirano u Alpha Cygni) je oznaka zvezde koju je dao Johan Bajer 1603. Tradicionalno ime Deneb potiče od arapske reči za „rep“, od fraze ذنب الدجاجة Dhanab al-Dajājah, ili „rep kokoške”.[20] IAU radna grupa za imena zvezda je prepoznala ime Deneb za ovu zvezdu i ono je uneto u njihov Katalog imena zvezda.[21]

Denebadigege je korišćeno u Alfonsinskim tabelama,[22] druge varijante uključuju Deneb Adidže, Denebedidžedž i Arided. Ovo poslednje ime je izvedeno od Al Ridhādh, imena za sazvežđe. Johan Bajer ga je nazvao Ariof, izvedeno od Aridf i Al Ridf, 'najzadnji' ili Galina. Nemački pesnik i pisac Filip Cezije ga je nazvao Os rosae, ili Rosemund na nemačkom, ili Uropygium – župnikov nos.[20] Nazivi Arided i Aridif su izašli iz upotrebe.

Starije tradicionalno ime je Arided, od arapskog ar-ridf „onaj koji sedi iza jahača“ (ili samo „sledbenik“), što se možda odnosi na druge glavne zvezde Labuda, koje su se zvale al-favaris „jahači“ .[23]

Galerija

uredi

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b v g d van Leeuwen, F. (2009). „The Hipparcos catalog”. Astronomy and Astrophysics. 500: 505—506. Bibcode:2009A&A...500..505V. doi:10.1051/0004-6361/200912202. 
  2. ^ a b v Ducati, J. R. (2002). „VizieR On-Line Data Catalog: Catalogue of Stellar Photometry in Johnson's 11-color system”. CDS/ADC Collection of Electronic Catalogues. 2237: 0. Bibcode:2002yCat.2237....0D. 
  3. ^ a b Samus, N. N.; Durlevich, O. V.; et al. (2009). „VizieR Online Data Catalog: General Catalogue of Variable Stars (Samus+ 2007–2013)”. VizieR On-Line Data Catalog: B/GCVS. Originally Published in: 2009yCat....102025S. 1: 02025. Bibcode:2009yCat....102025S. 
  4. ^ Garrison, R. F. (1993). „Anchor Points for the MK System of Spectral Classification”. Bulletin of the American Astronomical Society. 25: 1319. Bibcode:1993AAS...183.1710G. Arhivirano iz originala 2019-06-25. g. Pristupljeno 2012-02-04. 
  5. ^ Gontcharov, G. A. (2006). „Pulkovo Compilation of Radial Velocities for 35 495 Hipparcos stars in a common system”. Astronomy Letters. 32 (11): 759—771. Bibcode:2006AstL...32..759G. S2CID 119231169. arXiv:1606.08053 . doi:10.1134/S1063773706110065. 
  6. ^ a b v Schiller, F.; Przybilla, N. (2008). „Quantitative spectroscopy of Deneb”. Astronomy & Astrophysics. 479 (3): 849—858. Bibcode:2008A&A...479..849S. S2CID 119225384. arXiv:0712.0040 . doi:10.1051/0004-6361:20078590. 
  7. ^ Merriam-Webster, Inc (1998). Merriam-Webster's Collegiate Dictionary. Merriam-Webster. ISBN 978-0-87779-714-2. 
  8. ^ a b v g d Kaler, Jim (26. 06. 2009). „Deneb”. Pristupljeno 16. 01. 2013. 
  9. ^ a b Moore, Patrick, ur. (2002). Philip's Astronomy Encyclopedia (na jeziku: (jezik: engleski)). Philip's. str. 112. ISBN 0-54007863–8. 
  10. ^ a b v Moore, Patrick (2000). The Data Book of Astronomy (na jeziku: (jezik: engleski)). Bristol: IOP Publishing Ltd. ISBN 978-0-7503-0620-1. 
  11. ^ a b v Sessions, Larry (18. 06. 2012). „Deneb: A distant and very luminous star”. Earthsky Communications Inc. Pristupljeno 16. 01. 2013. 
  12. ^ a b v g d Coffey, Jerry (22. 03. 2010). „Deneb”. Universe Today. Arhivirano iz originala 07. 07. 2011. g. Pristupljeno 16. 01. 2013. 
  13. ^ Perryman, M. A. C.; Lindegren, L.; Kovalevsky, J.; Hoeg, E.; Bastian, U.; Bernacca, P. L.; Crézé, M.; Donati, F.; Grenon, M.; Grewing, M.; Van Leeuwen, F.; Van Der Marel, H.; Mignard, F.; Murray, C. A.; Le Poole, R. S.; Schrijver, H.; Turon, C.; Arenou, F.; Froeschlé, M.; Petersen, C. S. (1997). „The Hipparcos Catalogue”. Astronomy and Astrophysics. 323: L49—L52. Bibcode:1997A&A...323L..49P. 
  14. ^ Perryman, M. (2010). The Making of History's Greatest Star Map (Submitted manuscript). Astronomers' Universe. Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-11601-8. doi:10.1007/978-3-642-11602-5. 
  15. ^ Chesneau, O.; Dessart, L.; Mourard, D.; Bério, Ph.; Buil, Ch.; Bonneau, D.; Borges Fernandes, M.; Clausse, J. M.; Delaa, O.; Marcotto, A.; Meilland, A.; Millour, F.; Nardetto, N.; Perraut, K.; Roussel, A.; Spang, A.; Stee, P.; Tallon-Bosc, I.; McAlister, H.; Ten Brummelaar, T.; Sturmann, J.; Sturmann, L.; Turner, N.; Farrington, C.; Goldfinger, P. J. (2010). „Time, spatial, and spectral resolution of the Hα line-formation region of Deneb and Rigel with the VEGA/CHARA interferometer”. Astronomy and Astrophysics. 521: A5. Bibcode:2010A&A...521A...5C. arXiv:1007.2095 . doi:10.1051/0004-6361/201014509. 
  16. ^ van de Kamp, P. (1953). „The Twenty Brightest Stars”. Publications of the Astronomical Society of the Pacific. 65 (382): 30. Bibcode:1953PASP...65...30V. doi:10.1086/126523. 
  17. ^ Lamers, H. J. G. L. M.; Stalio, R.; Kondo, Y. (1978). „A study of mass loss from the mid-ultraviolet spectrum of α Cygni (A2 Ia), β Orionis (B8 Ia), and η Leonis (A0 Ib)”. The Astrophysical Journal. 223: 207. Bibcode:1978ApJ...223..207L. doi:10.1086/156252. 
  18. ^ a b Murdin, Paul, ur. (2001). Encyclopedia of Astronomy and Astrophysics (na jeziku: (jezik: engleski)). Institure of Physics Publishing. str. 879. ISBN 978-0-7503-0440-5. 
  19. ^ McClure, Bruce (29. 06. 2009). „Northern Cross: Backbone of the Milky Way”. Earthsky Communications Inc. Pristupljeno 16. 01. 2013. 
  20. ^ a b Allen, Richard Hinckley (1963). Star Names: Their Lore and Meaning  (Reprint izd.). Dover Publications. str. 195. ISBN 978-0-486-21079-7. 
  21. ^ „IAU Catalog of Star Names”. University of Rochester. Pristupljeno 28. 7. 2016. 
  22. ^ Kunitzsch, Paul (1986). „The Star Catalogue Commonly Appended to the Alfonsine Tables”. Journal for the History of Astronomy. 17 (49): 89—98. Bibcode:1986JHA....17...89K. S2CID 118597258. doi:10.1177/002182868601700202. 
  23. ^ Kunitzsch, Paul; Smart, Tim (2006). A Dictionary of Modern star Names: A Short Guide to 254 Star Names and Their Derivations (2nd rev. izd.). Cambridge, Massachusetts: Sky Pub. ISBN 978-1-931559-44-7. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi