Desau
Desau (nem. Dessau) grad je u Nemačkoj na ušću reke Milde u Elbu. Treći je po veličini grad pokrajine Saksonija-Anhalt (posle Halea i Magdeburga).
Desau nem. Dessau | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Nemačka |
Savezna država | Saksonija-Anhalt |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 78.360 (31 dec 2.005) |
— gustina | 429 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 51° 50′ 00″ S; 12° 15′ 00″ I / 51.8333333333° S; 12.25° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 61 m |
Površina | 182,80 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Hans-Georg Oto (ne pripada nijednoj partiji) |
Registarska oznaka | DE |
Veb-sajt | |
www.dessau.de |
Istorija
urediDesau se prvi put pominje 1213. Postaje važan centar 1570, kada je osnovana kneževina Anhalt, a Desau postao glavni grad ove države u okviru Svetog rimskog carstva. Država Anhalt je rasformirana 1603, ali Desau je nastavio da prosperira, kao prestonica male države Anhalt-Desau. Od 1863 do 1918, Desau je bio glavni grad ponovo formirane države Anhalt.
U gradu je tokom Drugog svetskog rata postojala vojna avio-industrija, tako da grad je uništen intenzivnim bombardovanjem savezničke avijacije. U vreme Istočne Nemačke, grad je ponovo izgrađen kao industrijski centar.
Posle ujedinjenja Nemačke, mnogi istorijski spomenici su rekonstruisani.
Znamenitosti
urediDesau je rodno mesto kompozitora Kurta Vajla, u čiju čast se od 1993. u gradu održava festival.
Bauhaus
urediDesau je čuven po školi arhitekture Bauhaus. Škola se u Desau preselila 1926. iz Vajmara. Među poznatim umetnicima koji su tu radili su Valter Gropijus, Paul Kle i Vasilj Kandinski. Nacisti su primorali ovu instituciju na gašenje 1932.
Engleski vrt
urediVrt u blizini Desaua Dessau-Wörlitzer Gartenreich je najveći park engleskog stila u kontinentalnoj Evropi. Nalazi se pored reke Elba i dug je 25 kilometara. Osnovan je oko 1750. po nalogu princa Leopolda III od Anhalt-Desaua.