Dijalekti hrvatskog jezika

Dijalekti hrvatskog jezika su uslovni i multivalentni pojam u dva diskursa - istorijski i političko-religijski.

Istorijski diskurs uredi

Nesumnjivo je da je u 11-16 vijeku nastao hrvatski književni jezik i na osnovu njegovog pisma - hrvatska glagoljica. Razvoj ovog jezika seže do glagoljskih spomenika ovog pola milenijuma. U srži jezika su Čakavsko narečje i Kajkavsko narečje, kao što je vidljivo iz poznate Petrisov zbornik (1468). Stogodišnji Hrvatsko-turski rat (1493—1593) postavlja jezičku situaciju u novi diskurs. Naime, u oblasti kontrareformacije, nakon Brestovska unija i Mir u Žitvatoroku (1606), okončati dugi rat. Istorijski kontekst 16. veka je odredio da je iz 17. veka — novi ilirski jezik (južnoslovenski), prvo zamišljen kao dalmatinski. ^[1]

Rad dva hrvatska pisca, koji su radili više od pola stoljeća, najbolje ilustrira hrvatske jezične osobine i rupe u povijesti - Marko Marulić i Bartol Kašić.

Političko-religijski diskurs uredi

Ostaci Hrvatske i Slavonije u vreme najvećeg turskog napredovanja (1593)

Politika u 17. veku, a posebno ona u štampi, odredila je jezički inženjering ilirskog pokreta. Na vojnoj granici postoje kontaktne oblasti koje stvaraju takozvani mlađi ikavski dijalekat, koji se sa istorijskog stanovišta hrvatskog jezika može smatrati hrvatskim.

Tako savremeni hrvatski jezik broji tri narečja. ^[2] Istočnobosanski dijalekat i Slavonski dijalekat (stari i ekavski govor) nisu dio hrvatskog jezika jezički i istorijski kriterijumi.

Mlađi ijekavski dijalekat obuhvata dubrovački govor, koji je istorijski srpski i prilično raširenim čakavizma i ikavizma, iu tom smislu leži na srpskohrvatskom jeziku (u brovno na mapi za 1593). ^[3]

Reference uredi

^ „BЪLGARSKIЯT EZIK V PREDISTORIЯTA NA KOMPARATIVNATA LINGVISTIKA I V EZIKOVIЯ SVЯT NA RANNIЯ EVROPEЙSKI MODERNIZЪM; str. 20-22” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 21. 06. 2018. g. Pristupljeno 28. 07. 2019.
^ „Hrvatski standard i hrvatski štokavski dijalekti” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 07. 2019. g. Pristupljeno 28. 07. 2019.
^ Croatica et Slavica Iadertina 2005. Dalibor Brozović: Dva moguća fonološka tumačenja prozodijskog sustava u cavtatskome govoru

Vidi još uredi

[1] „BЪLGARSKIЯT EZIK V PREDISTORIЯTA NA KOMPARATIVNATA LINGVISTIKA I V EZIKOVIЯ SVЯT NA RANNIЯ EVROPEЙSKI MODERNIZЪM; str. 20-22” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 21. 06. 2018. g. Pristupljeno 28. 07. 2019.

[2] „Hrvatski standard i hrvatski štokavski dijalekti” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 07. 2019. g. Pristupljeno 28. 07. 2019.

[Brozović-3] Croatica et Slavica Iadertina 2005. Dalibor Brozović: Dva moguća fonološka tumačenja prozodijskog sustava u cavtatskome govoru

[1]

[2]

[3]